Danas je u Omišu, u organizaciji županijske ustanove More i krš, održana radionica na kojoj su predstavljene realizirane aktivnosti praćenja i ocjene stanja ključnih morskih staništa i vrsta, u svrhu poticanja integriranog upravljanja obalnim pojasom i podmorjem područja ekološke mreže Ušće rijeke Cetine, a koje doprinose obnovi staništa ugroženih vrsta.
Radionica se održala u sklopu EU projekta CASCADE (integrirani sustav monitoringa obalnih i morskih ekosustava radi njihove zaštite i upravljanja) koji se financira iz Europskog fonda za regionalni razvoj – Interreg program Italija – Hrvatska 2014-2020. Svoja izlaganja imali su vanjski suradnici projekta Silvija Kipson (Sea Fun doo) i Branimir Radun (Oikon doo), te Jelena Kurtović Mrčelić u ime More i krš. Gost i predavač na radionici bila je Kristina Pikelj ispred PMF-a Zagreb koja već dugi niz godina prati dinamiku pijesaka na ovom području.
Morsko područje ekološke mreže Natura 2000 Ušće rijeke Cetine, pilot je područje EU projekta CASCADE i u protekle tri godine koliko je projekt trajao, More i krš je uspostavila praćenje stanja područja s posebnim osvrtom na 3 strogo zaštićene vrste, morsku cvjetnicu naziva čvorasta morska resa (slična posidoniji), plemenitu perisku te busenasti koralj, kao i praćenje ekoloških uvjeta mora (temperatura, slanost i sl.). Posebno se pratila kritično ugrožena plemenita periska, a primjerak žive jedinke pronađen je upravo u Omišu, 2022.g. što je čini 1 od 18 potvrđenih živih jedinki u Jadranu.
Branimir Radun, čija je tvrtka bila zadužena za analizu i procjenu pokrovnosti čvoraste morske rese zaključio je kako je u 10 godina (2011.-2021.) proširenje pokrovnosti više za 24% u odnosu na 2011. g. (10,39 hektara) što bi na godišnjoj razini bilo povećanje između 2-3%. Zaključio je kako postoje uvjeti za njeno obnavljanje, a kako znamo da su morske cvjetnice pluća Jadrana i stanište plemenite periske ne treba govoriti koliko je ova informacija značajna.
Stanje s plemenitom periskom, endemom Mediterana, nije dobro. Nakon mortaliteta uzrokovanog Haplosporidium pinnae parazitom, pronađen je vrlo mali broj živih jedinki, ali nada u njenu obnovu i pronalazak novih jedinki ne jenjava. Osim što je pročistač mora, ona je i stanište brojnim organizmima, epibiontima kao što su spužve, alge, ježinci, mekušci i dr. – nastavila je izlaganje Jelena Kurtović Mrčelić. Uz stručne aktivnosti praćenja populacije plemenite periske, ustanova je u sklopu CASCADE projekta provela i edukativne radionice s djecom iz O.Š. J. Pupačić iz Omiša koji su bili jako zainteresirani i oduševljeni te će svoj entuzijazam i osviještenost prenijeti i u svoje okruženje.
Silvija Kipson nastavila je izlaganje o još jednom endemu Sredozemnog mora, koji se nalazi na ovom omiškom području, u Maloj luci, a zove se busenasti koralj, također strogo zaštićena vrsta. Jako sporo raste, 2,5-3 mm godišnje, a poseban je po tome što može stvarati koraljne grebene. Jedan od rijetkih grebena u Jadranu je onaj u Maloj luci koji se prostire na dubini od 24-28m. Nakon analize grebena, Silvija je istakla kako stanište degradira, koralj ugiba zbog povišene temperature mora i mehaničkih oštećenja, a najdublji dio grebena je najbolje očuvan, 87% živih koralja nalaze na ovom dijelu grebena.
IZVOR: DALMACIJA DANAS