More i krš

Javna ustanova More i krš

Program LIFE instrument je Europske unije namijenjen financiranju aktivnosti na području zaštite okoliša, prirode i klime. Cilj Programa LIFE je doprinijeti provedbi, ažuriranju i razvoju EU politika i zakonodavstva iz područja okoliša, prirode i klime kroz sufinanciranje projekata koji imaju europsku dodanu vrijednost.

Programom LIFE Europska unija želi doprinijeti zaštiti i poboljšanju kvalitete okoliša i smanjiti utjecaj klimatskih promjena financiranjem inovativnih projekata koji će doprinijeti prelasku na niskougljično gospodarstvo koje učinkovito iskorištava resurse, kao i financiranjem projekata zaustavljanja i smanjenja gubitka bioraznolikosti, te borbe protiv narušavanja ekosustava.

 Danas smo sretni što možemo objaviti da su oba naša projekta odobrena za financiranje u 2023. godini, što će značajno doprinijeti očuvanju prirodnog bogatstva ovog područja.

Prvi projekt nazvan “Improve River LIFE” vrijedan je €4,863,200.29, a usmjeren je – u dijelu koji se odnosi na našu ustanovu – na podizanje svijesti o očuvanju bioraznolikosti rijeka Vrljike i Jadra. Sudionici u ovom projektu – zajedno s Javnom ustanovom „More i krš“ – su Zavod za zaštitu okoliša i prirode, Hrvatske vode i PMF.

Posebni rezervati Vrljika i Jadro su zaštićena prirodna područja koja vrlo značajna za bioraznolikost vodenih ekosustava. Najznačaja vrsta riba u tim područjima je mekousna pastrva, koja se pojavljuje samo u nekoliko vodotoka dinarskog krša, a jedna od tih malih populacija se već smatra i izumrlom.

Mekousna pastrva AUTOR: Branimir Jukić

Cilj ovog programa je „renaturalizacija“ tokova rijeka Vrljike i Jadra, te će se kroz ovaj projekt uklanjati većina opasne i zastarjele infrastrukture na rijekama, prvenstveno umjetne pregrade u riječnim koritima. Također će se financirati oprema u svrhu borbe protiv krivolova na endemske vrste u posebnim rezervatima Jadro i Vrljika. Ovim projektom će se također financirati i novi termo dronovi potrebni za nadzor zaštićenih područja, te oprema za uklanjanje invazivnih vrsta u rijekama. Povećanje izlova invazivnih vrsta, koje se nesmotreno puštaju u te dvije rijeke, nužno je za očuvanje prirodne bioraznolikosti ihtiofaune. Kako bi se što bolje očuvala i genetska vrijednost populacija, radit će se i genetska analiza dvije na podvrste/populacije mekousne pastrve – Salmo obtusirostris obtusirostris (u Vrljici) i Salmo obtusirostris salonitana (u Jadru). Ovaj projekt će poslužiti i kao pilot projekt uklanjanja umjetnih i nefunkcionalnih barijera na vodotocima u Republici Hrvatskoj, koje uvelike sprječavaju migraciju riba u gornje tokove, te zadržavaju prirodni sedimet.

Javna ustanova More i krš već dugi niz godina radi na umjetnom mrijestu mekousne pastrve na rijeci Vrljici, te se ovim projektom uvode nove metode u svrhu pospješivanja genetskog raznolikosti i broja jedinki.

Elektroribolov matica mekousne pastrve u svrhu umjetnog mrijesta AUTOR: Branimir Jukić


Drugi projekt je „LIFE Tetide“, usmjeren na zaštitu određenih vrsta ptica. Ovaj projekt ima za cilj očuvanje staništa dotičnih vrsta, te poboljšanje uvjeta za njihov život u našoj regiji. Uz našu ustanovu ovaj projekt ima još 12 partnera te je ukupne vrijednosti €4,485,970.02.
Načelno, vrste na koje se projekt odnosi su ptice cjevonosnice, koje, radi lakšega razumijevanja, možemo nazvati našim albatrosima. To su sredozemne i jadranske vrste koje imaju određeni stupanj srodnosti s pravim albatrosima, a kojih inače u našim krajevima nema. Inače, za cjevonosnice je karakteristično da su svojim prilagodbama izrazito vezane za pučinu i otvoreno more, dok su na kopnu slabo pokretne i stoga tu i dolaze isključivo za vrijeme gniježđenja. Naša će se ustanova uglavnom baviti dvjema od tih vrsta – kaukalom (Calonectris diomedea) i gregulom (Puffinus yelkouan), koje se mogu vidjeti oko hrvatskih pučinskih otoka. Neupućeni ih promatrač može lako zamijeniti za galeba, posebno kaukala, iako nemaju bliže srodnosti. Projekt tretira i treću vrstu – burnicu (Hydrobates pelagicus), ali njom će se više baviti drugi projektni partneri, jer je u hrvatskom dijelu Jadrana ona rijetka i do sada nije zabilježeno gniježđenje. Četvrta vrsta na koju se projekt odnosi nije cjevonosnica, nego galeb – sredozemni galeb (Ichthyaetus audouini), stalna, ali ne brojna gnjezdarica južnog Jadrana, a koja u našoj županiji nije još zabilježena.
Projekt predviđa najprije pobliže i preciznije istraživanje područja gniježđenja kaukala i gregule, istraživanje ugroza koje se pojavljuju na pojedinim otočićima, te načine njihovog otklanjanja. Budući da u svijetu, a i kod nekih projektnih partnera postoje već iskustva u uklanjanju ovih ugroza, možemo s optimizmom očekivati konačne rezultate projekta – proširenje znanja i poboljšanje stanja populacija.
Nije nevažno napomenuti i da oba ova projekta traju pet godina, što također ukazuje na njihovu ozbiljnost, a time onda posredno i na stručne reference i ugled ustanove koja će ih provoditi.

Kaukal u tipičnom niskom letu nad površinom mora AUTOR: Biljana Jačmenica
Skip to content