Spomenik prirode je pojedinačni neizmijenjeni dio prirode koji ima ekološku, znanstvenu, estetsku ili odgojno-obrazovnu vrijednost.
Na spomeniku prirode dopušteni su zahvati i djelatnosti kojima se ne ugrožavaju njegova obilježja i vrijednosti.
Specifična vulkanska geološka građa je temeljni fenomen ovoga spomenika prirode. Vrlo veliki oblutci (žalo) znak su vrlo snažnog rada mora. Na otoku je masovno gniježđenje galeba klaukavca, vjerojatno jednog para sivog sokola, te morskih vranaca…
Otkrivena i opisana 1884. godine od strane austrijskog diplomata, slikara, istraživača itd. baruna Eugena von Ransonneta. Specifični svjetlosni efekti nastaju prelamanjem sunčeva svjetla u moru. Ovakvi svjetlosni efekti nisu nepoznat fenomen i u nekim drugim špiljama na Sredozemlju…
Ovaj primjerak autohtone divlje kruške relativno velikih dimenzija i starosti (oko 6 m visine, oko 150 godina star) predstavlja ostatak nekadašnjih šuma, koje su ljudskim utjecajima degradirane. Osim ove činjenice, nema nekih posebnih vrijednosti za zaštitu prirode.
Otok Jabukla je vulkanske građe i neobičnog oblika. Visoka je cca 96 metara. Utjecaj mora (posolica) i suše u ljetnim mjesecima je velik. Gniježđenje galeba klaukavca je masovno, a vjerojatno i morskog vranca, sivog sokola i Eleonorina sokola. Moguće je da ima i određeno značenje i za migracije ptica kao odmorište…
Otkrivena je 1903. godine od strane lokalnog stanovnika. Njegovi potomci, ujedno i vlasnici zemljišta na kojem je ulaz u špilju, i danas organiziraju posjete i vode brigu o špilji. Bogati špiljski ukrasi i njihovi maštoviti nazivi odražavaju asocijacije pojedinih formi na određene likove i oblike…
Crveno jezero je prema morfološkoj klasifikaciji jama. Visina vode u njemu varira ovisno o sezoni, a vodom se opskrbljuje iz podzemnih kanala, te ne ovisi o lokalnim oborinama. Jezero je locus typicus za dvije riblje vrste – imotsku gaovicu (Phoxinellus adspersus) i basak (Rutilus basak)…
Modro jezero se, za razliku od Crvenog, nalazi na samom rubu grada. Padine mu nisu toliko strme kao u Crvenom, te je čak izgrađen put do dna i to još 1907. godine. Jezero je, kao i Crveno, locus typicus za riblju vrstu basak, te također ovisno o podzemnim vodama…
Geomorfološki je značajna kao tipična špilja pučinskih otoka s morskim ulazom, a nastala radom valova i erozijom mekših stijena. Ulaz je velik, a dalje se špilja sužava i postaje niža, te završava malim žalom, koje je zabilježeno kao mjesto za razmnožavanje sredozemne medvjedice…
Zelena špilja na Ravniku ima dva morska ulaza. Ti su ulazi, a i sama unutrašnjost, dovoljno veliki da unutra mogu uploviti manji brodovi, pa otuda i priče kako su se u njoj čak skrivali manji ratni brodovi za vrijeme Drugoga svjetskog rata. Na stropu špilje je mali okrugli otvor kroz koji u unutrašnjost prodiru sunčeve zrake…
Crni bor, visine oko 170 cm i starosti procijenjene na oko 150 do 200 godina, raste iz krova crkvice sv. Petra i Pavla u Nerežišćima na Braču. Radi se čestoj i običnoj vrsti, a njegov patuljasti rast predstavlja svojevrstan kuriozitet kao prirodni bonsai, ali nema značenja za prirodu i njezinu zaštitu. Čest je motiv za fotografije i kič razglednice.
Zanimljiv geomorfološki fenomen, karakterističan i poučan za razumijevanje geomorfoloških procesa u prirodi. Fenomen je nastao erozijskim djelovanjem atmosferilija i korijenja vegetacije na mekše dijelove stijenske mase, tako da su tvrđi dijelovi ostali u obliku kruga, sličnog nekada popularnom suhom pecivu, koje se u narodu nazivalo kolač.
Stara maslina u Kaštel Štafiliću, čija se starost procjenjuje na oko 1500 godina značajnih je dimenzija i atraktivnog habitusa, koji još više dolazi do izražaja jer se nalazi na čistini…
Radi se o primjerku obične i karakteristične vrste, jedino relativno velikih dimenzija i starosti, pa je po tim značajkama prilično rijedak. Starost mu se procjenjuje na oko 700 godina…