More i krš

Javna ustanova More i krš

AKTIVNOSTI

Pregled prijašnjih i nadolazećih aktivnosti Javne ustanove More i krš.

Od 2008. godine na rijeci Vrljici se provode aktivnosti umjetnog mrijesta i uzgoja mekousne pastrve, a s ciljem jačanja populacije ove endemske vrste. Navedene aktivnosti su započele kao dva projekta financirana od strane Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvitka – „Uzgojno selekcijski rad u akvakulturi – mekousna pastrva“ te Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa – „Procjena sastavnica zajednice slatkovodnih riba u odnosu na oštećenja staništa“. Ova aktivnost u početku se realizirala u suradnji sa stručnjacima Biološkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta iz Zagreba na čelu s profesorom Miloradom Markovčićem da bi od 2019. godine Ustanova u potpunosti preuzela provođenje ove aktivnosti.

„Istraživanje, zaštita i monitoring populacije eleonorinog sokola (Falco eleonorae, Gené 1839) u Hrvatskoj” je 1998. godine započelo kao nacionalni projekt osmišljen od strane djelatnika Ustanove (Gvido Piasevoli) te se kontinuirano provodi do današnjih dana. Istraživanje je utvrdilo temeljne, a do tada nepoznate podatke o hrvatskoj populaciji eleonorinog sokola, te se kontinuirano svake godine obavlja monitoring i cenzus populacije. U kolovozu 2009. godine osim monitoringa izvršeno je hvatanje tri jedinke (ženke) i postavljanje satelitskih odašiljača na njih dvije tako da je Ustanova pratila i migraciju ove vrste uz pomoć podataka koje je redovito dobivala preko satelita. Takvo istraživanje putem satelitskog praćenja jedne vrste je nešto što se po prvi put provodilo na prostoru RH. U istraživanju, pored Ustanove, sudjeluju ili su sudjelovali: Udruga za očuvanje bioraznolikosti “FaIco”, Hrvatska pomorska straža i BirdLife International. Istraživanje je imalo i potporu Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja, Splitsko-dalmatinske županije i Zagrebačke banke. Rezultati postoje u obliku znanstvenih izvješća, radova (The trans-equatorial loop migration system of Eleonora’s falcon differences in migration patterns between age classes, regions RAD.pdf, Current and future suitability of wintering grounds for a longdistance migratory raptor RAD.pdf) i studija, brošure i popularnih članaka te postera (Migracija Eleonorinog sokola Falco eleonorae POSTER.pdf).

Prema naputku DZZP-a djelatnici Ustanove (Gvido Piasevoli i Stjepan Mekinić) od 2016. godine vrše monitoring na području posebnog rezervata “Pantan”, ušća rijeke Žrnovnice i uvale u Stobreču te na području Prološkog blata.

STATISTIKA.pdf

 

Sukladno Roko Čičmir, Ljiljana Borovečki-Voska, Dubravko Šincek Jadranska kozonoška HIMANTOGLOSSUM ADRIATICUM Baumann ( -Orchidaceae- ) a prema naputku DZZP-a djelatnici Ustanove (Gvido Piasevoli i Stjepan Mekinić) u suradnji sa kolegama botaničarima iz Prirodoslovnog muzeja u Splitu od 2015. godine vrše obilazak lokaliteta Stup na otoku Braču.

2015.pdf
2016.pdf
2017.pdf
2018.pdf
2019.pdf
2020.pdf
2021.pdf

U suradnji sa nastavnicima i učenicima OŠ „Ostrog“ Kaštel Lukšić, Poljoprivrednom školom iz Kaštel Štafilića i osnovnim školama iz Sinja a u svrhu edukacije djece o važnosti mjesta za gniježđenje u svrhu očuvanja ptičjih vrsta Ustanova je početkom 2014. godine započela pilot-projekt postavljanja kućica za ptice. Prve kućice su postavljene na području spomenika parkovne arhitekture „Botanički vrt OŠ Ostrog“, vrta Poljoprivredne škole i značajnog krajobraza „Sutina“.

Krajem 2015. te početkom 2016. godine postavljene su 23 kućice u značajnom krajobrazu “Sutina”, 5 u Sinjskom polju te 11 kućica u značajnom krajobrazu “Prološko blato” koje redovito obilaze djelatnici Ustanove (Gvido Piasevoli, Stjepan Mekinić i Vedran Bađun) te provjeravaju u sezoni gniježđenja a čiste u zimskom periodu.

Sukladno Programu monitoringa za običnog jelenka (Lucanus cervus) – Lucija Šerić Jelaska a prema naputku DZZP-a djelatnici Ustanove (Stjepan Mekinić) od 2015. godine vrše kartiranje nalaza ove vrste na području Splitsko-dalmatinske županije.

Ustanova između ostalog upravlja i s više pojedinačnih primjeraka stabala, koji su zaštićeni uglavnom zbog svoje velike starosti, rijetkosti, iznimnih dimenzija i sličnih osobina. Sva su ta stabla zakonom zaštićena davno, većina se nalaze na frekventnim mjestima, a desetljećima se o većini njih nije vodila nekakva sustavnija skrb. Sve te činjenice ukazuju na potrebu posvećivanja veće pozornosti i aktivne skrbi ili barem stjecanja osnovnog uvida u opće stanje tih stabala. Stoga je Ustanova u suradnji sa specijaliziranom tvrtkom Arbofield d. o. o. iz Zagreba provela temeljni arboristički pregled i procjenu osnovne statike spomenika prirode Divlja kruška (Pirus amyglaformis) (Pyrus-amygdaliformis_Selca_2020.pdf), Borić na krovu crkve u Nerežišćima (Pinus nigra) (Pinus-nigra_Nerezisca_2020.pdf), Maslina (Olea europaea) (Olea-europaea_Kastel-Stafilic_2019.pdf) i Hrast dub (Quercus virgiliana) (Quercus-virgiliana_Kastel-Gomilica_2019.pdf) te spomenika parkovne arhitekture Čempres (Cupressus sempervirens) (Cupressus-sempervirens_Hvar_2020.pdf). Ova su stabla zanimljiva zbog svoje velike starosti (posebno maslina koja se procjenjuje na 1500 godina), lijepog i atraktivnog habitusa, podrijetla, lokalnih legendi koje se oko njih pletu i slično.

Tijekom 2019. i 2020. godine Ustanova je u suradnji sa Nautičkim centrom Hvar te Gradom Hvarom provodila monitoring mediteranskog potkornjaka (Orthotomicus erosus) na području značajnog krajobraza “Pakleni otoci”. Povodom širenja mediteranskog potkornjaka u šumama alepskog bora duž jadranske obale Ustanova je 18. lipnja 2019. godine organizirala obuku za članove stručne i čuvarske službe kako bi na vrijeme prepoznali prisustvo ovog nametnika u zaštićenim područjima. Obuku su proveli stručnjaci Hrvatskog šumarskog instituta iz Jastrebarskog – dr.sc. Milan Pernek, dr.sc. Nikola Lacković i Marta Matek. Teoretski dio obuke održan je u prostorima Grada Hvara, a praktični dio u značajnom krajobrazu “Pakleni otoci” gdje je na otoku Planikovcu postavljena feromonska klopka. Naime, obilaskom zaštićenog područja utvrđeno je prisustvo ovog nametnika na jugoistočnoj strani otoka Planikovca. Navedena klopka se redovito obilazila svaka dva tjedna, a prikupljeni uzorci su se slali na analizu i obradu u Hrvatski šumarski institut. Na temelju preporuka (ELABORATI.pdf ) dr. sc. Milana Perneka, Hrvatske šume su izvršile sanaciju zaraženog područja.

Iako su istraživanja u ovom značajnom krajobrazu započela još 2010. godine kada su djelatnici Ustanove započeli provoditi ornitološka (Gvido Piasevoli) i herpetološka (Stjepan Mekinić) istraživanja, u periodu 2019.-2021. godine izvršeno je i istraživanje flore od strane djelatnika Prirodoslovnog muzeja iz Splita.
Tijekom 2018. i 2019. godine djelatnici Ustanove provodili su ornitološka (Gvido Piasevoli) i herpetološka (Stjepan Mekinić) istraživanja dok su djelatnici Prirodoslovnog muzeja iz Splita istraživali floru ova dva značajna krajobraza. Parelelno su se provodila i istraživanja Ephemeroptera, Plecoptera te Trichoptera od strane Marije Cvitanić, koja je bila na stručnom osposobljavanju u Prirodoslovnom muzeju, te su rezultati tih istraživanja prezentirani u obliku postera (Diversity and community structure of Ephemeroptera, Plecoptera and Trichoptera in rivers Ruda and Grab POSTER.pdf) na International Scientific Conference “Man and Karst 2019” održanoj u Ragusi, Sicilija – Italija (24.-26.6.2019.).
 
Jedan od rezultata ovoga istraživanja je i brošura o flori značajnih krajobraza “Grab” i “Ruda” (Flora znacajnih krajobraza Grab i Ruda.pdf) koju je tiskala Ustanova.
Ustanova je 2016. godine započela dvogodišnje istraživanje flore, herpetofaune i ornitofaune ovoga značajnog krajobraza. Djelatnici Ustanove provodili su ornitološka (Gvido Piasevoli) i herpetološka (Stjepan Mekinić) istraživanja dok su djelatnici Prirodoslovnog muzeja iz Splita bili angažirani na istraživanju flore.
 
Rezultati herpetoloških istraživanja prezentirani su na 13. Hrvatskom biološkom kongresu u Poreču (19.-23.9.2018.) u obliku postera (Herpetofauna of Significant Landscape „Sutina“ POSTER.pdf), dok su rezultati florističkih istraživanja prezentirani također u obliku postera (Flora znacajnoga krajobraza Sutina (Dalmacija, Hrvatska) POSTER.pdf) na 6. Hrvatskom botaničkom simpoziju u Zagrebu (30.-31.8.2019.). Jedan od rezultata ovoga istraživanja je i brošura o značajnom krajobrazu “Sutina” (Znacajni krajobraz Sutina.pdf) koju je tiskala Ustanova.
Istraživanje flore, herpetofaune (Stjepan Mekinić) i ornitofaune (Gvido Piasevoli) provodilo se tijekom 2015. godine u suradnji sa djelatnicima Prirodoslovnog muzeja iz Splita. Rezultati istraživanja prezentirani su na 5. Hrvatskom botaničkom simpoziju u Primoštenu (22.-25.9.2016.) u obliku postera (Flora toka izvora Rumin Veliki i Rumin Mali (Dalmacija, Hrvatska) POSTER.pdf) a na temelju tih rezultata Ustanova je tiskala brošuru o značajnom krajobrazu “Rumin” (Flora Znacajnoga krajobraza Rumin.pdf).

Sukladno Programu za praćenje stanja jezerskog regoča (Lindenia tetraphylla) u Hrvatskoj (Španić; Vilenica & Šegota 2013) a prema naputku DZZP-a djelatnici Ustanove (Stjepan Mekinić) su u periodu od 2014. do 2019. godine vršili obilazak zadanih transekata u značajnim krajobrazima „Kanjon rijeke Cetine“ i „Prološko blato“.

U suradnji sa Prirodoslovnim muzejom iz Splita Ustanova je 2014. i 2015. godine provodila istraživanje koje je imalo za cilj konkretnim i egzaktnim podacima ukazati na značaj lokvi kao staništa. Terenska istraživanja su se primarno odvijala na lokalitetu Trolokve (jedna od postaja poučne staze), koji se nalazi u sklopu značajnog krajobraza Vidova gora na Braču, u submediteranskom pojasu, te na još jednoj lokvi na nižoj nadmorskoj visini u eumediteranskom pojasu. Istraživanje je temelj za daljnji rad na ovoj problematici, jer su „mediteranske povremene lokve“ kao stanište dio ekološke mreže Natura 2000. Tijekom rada na terenu identificirano je 55 manjih ili većih lokvi. Djelatnici Ustanove provodili su ornitološka (Gvido Piasevoli) i herpetološka (Stjepan Mekinić) istraživanja dok su djelatnici Prirodoslovnog muzeja bili zaduženi za inventarizaciju vegetacije. Rezultati istraživanja prezentirani su u obliku postera na International Symposium on Mediterranean Temporary Ponds koji se održao u Sassari, Sardinia -Italija (15.-17.4.2015.) (Vegetation of the cisternswatering-places of the island of Brac (Dalmatia, Croatia) POSTER.pdf) te na 2. Simpoziju o biologiji slatkih voda (SOBS) u Zagrebu (17.2.2017.) (Water habitats of the Brac island POSTER.pdf) dok je rad objavljen u Glasniku Hrvatskog botaničkog društva (Prilog vegetaciji i flori otoka Braca (Dalmacija, Hrvatska) RAD.pdf).

Tijekom 2014. godine Ustanova je u suradnji sa Prirodoslovnim muzejom iz Splita provodila istraživanja na rijeci Žrnovnici. Središnji dio ovoga projekta bilo je istraživanje flore a paralelno su se odvijala ornitološka (Gvido Piasevoli) i herpetološka (Stjepan Mekinić) istraživanja. Rezultati istraživanja prezentirani su na 6. Balkan Botanical Congress u Rijeci (14.-18.9.2015.) u obliku postera (Flora along the course of the Zrnovnica river (Dalmatia, Croatia) POSTER.pdf).

U poplavnom dijelu Prološkog blata Ustanova aktivnim mjerama nastoji kontrolirati sastojinu vrba koja se sve više širi. Cilj je bez radikalnijih zahvata spriječiti pretjerano širenje vrbika, u mjeri u kojoj bi to moglo naštetiti bioraznolikosti. U tu svrhu uspostavljena je suradnja s Hrvatskim vodama koje su temeljem godišnjeg programa Ustanove za 2012. godinu izvršile redukciju navedene sastojine vrba na području Blata.

Splitsko-dalmatinska županija je preko svoga Upravnog odjela za graditeljstvo, komunalne poslove, infrastrukturu i zaštitu okoliša 2010. godine od Ustanove naručila istraživanje ornitofaune i herpetofaune Imotskog polja te herpetofaune Mosora. Istraživanja su trajala godinu dana a rezultat su dva elaborata:

– Elaborat o inventarizaciji i praćenju stanja herpetofaune i ornitofaune Imotskog polja (Elaborat o inventarizaciji i pracenju stanja herpetofaune i ornitofaune Imotskog polja.pdf)
– Elaborata o inventarizaciji i praćenju stanja herpetofaune Mosora (Elaborat o inventarizaciji i pracenju stanja herpetofaune Mosora.pdf)

Rezultati istraživanja herpetofaune Imotskog polja prezentiralni su posterskim izlaganjem (Herpetofauna Imotskog polja i okolice (Hrvatska) POSTER.pdf) na međunarodnom znanstveno-stručnom skupu „Čovjek i krš“ koji se od 16. do 19. listopada 2014. godine održao u Rami-Šćit (BiH) u organizaciji Centra za krš i speleologiju. Cjeloviti rad o herpetofauni Imotskog polja (Herpetofauna Imotskog polja i okolice (Hrvatska) RAD.pdf) objavljen je u Zborniku skupa.

Od tada praćenje stanja herpetofaune (Stjepan Mekinić) i ornitofaune (Gvido Piasevoli) na ova dva lokaliteta je redovita godišnja aktivnost Ustanove. 2013. godine u suradnji sa Ornitološkim društvom „Brgljez kamenjar“ u trščaku kod Stobreča Ustanova je provela prstenovanje lastavica i drugih vrsta ptica u cilju praćenja migracijskih koridora lastavica kroz Splitsko-dalmatinsku županiju. Prstenovanje je imalo i promotivni karakter s ciljem popularizacije prstenovanja i općenito zaštite ptica. Samo prstenovanje je vodio Ivica Lolić, ovlašteni prstenovač a pomagali su mu uz članove udruge i djelatnici Ustanove te pod njihovim nadzorom i neki građani koji su došli promatrati akciju. Ulovljeno je i prstenovano 1160 ptica tj. 15 vrsta, većinom lastavica (1077 jedinki), koje su i bile cilj istraživanja (STATISTIKA.pdf). Od zanimljivosti vrijedno je spomenuti ulov jedne daurske lastavice, vrste relativno rijetke u Hrvatskoj, te iznimno rijetkog prirodnog križanca lastavice i piljka, dviju srodnih vrsta.

Ornitološko društvo „Brgljez kamenjar“ 2013. godine izradilo je i studiju o petrofilnim vrstama ptica u kanjonu rijeke Cetine (Studija utjecaja na okolis Adrenalinski poligon Zipline.pdf). 2014. godine izvršena su preliminarna istraživanja herpetofaune Kozjaka, planine koja je herpetološki neistraženo područje a u literaturi nalazimo samo na oskudne i zastarjele podatke. Od siječnja do lipnja 2014. godine Ustanova je provodila monitoring ornitofaune Pantana. Prilikom istraživanja primjenjivale su se metode dnevnog transekta, dnevnog prebrojavanja u točki, te noćnog prebrojavanja u točki uz korištenje zvukovnog vaba i upisivanje smjera i udaljenosti odaziva. Izvršitelj projekta bilo je Ornitološko društvo „Brgljez kamenjar“. Noćno prebrojavanje sa zvukovnim vabom još nikada nije rađeno na Pantanu (čija je ornitofauna inače relativno dobro istražena) i dalo je nova saznanja o postojanji i gniježđenju nekih inače skrovitih vrsta. Ovo je svojevrsno nulto stanje (Izvjesce o monitoringu ornitofaune posebnog rezervata Pantan 2014.pdf), koje će u budućnosti poslužiti u praćenju trendova.

Također, tijekom 2014. godine sukladno preporuci DZZP djelatnici Ustanove (Gvido Piasevoli, Stjepan Mekinić, Ivica Jurić-Kaćunić) su izvršili monitoring velikog ronca (Mergus merganser) na jezeru Peruča. Tom prilikom su izbrojene 44 jedinke ove vrste koja je jedna od ciljanih vrsta koje se štite na ovom području ekološke mreže pod nazivom „Cetina“ HR1000029. Ovo preliminarno istraživanje poslužiti će za izradu konkretnog projekta zaštite i monitoringa u narednim godinama.

 

Suradnja Ustanove i Prirodoslovnog muzeja u Splitu započela je 2007. godine sa projektom “Vaskularna flora područja Pantana” i radom objavljenim u Glasniku Hrvatskog botaničkog društva (A contribution to the vascular flora of the Pantan territory RAD.pdf). Osim na projektima inventarizacije i monitoringa djelatnici ove dvije institucije surađuju i na revidiranju ornitološke i herpetološke zbirke Prirodoslovnog muzeja u Splitu. Rezultat toga je sudjelovanje na nizu kongresa i simpozija što je rezultiralo i objavom radova. Tako su na 5th International Symposium of Ecologist of Montenegro ISEM5 u Tivatu (2.-5. October 2013.) posterskim izlaganjem (Amphibians in herpetological collection of Natural History Museum Split POSTER.pdf) prezentirani vodozemci u Herpetološkoj zbirci Muzeja a rad je objavljen u Natura Montenegrina (Amphibians in herpetological collection of Natural History Museum Split, Croatia RAD.pdf). Na 12. Hrvatskom biološkom kongresu u Svetom Martinu na Muri (18.-23.9.2015.) prezentiran je poster (Snakes in herpetological collection of Natural History Museum Split, Croatia POSTER.pdf) o zmijama u Herpetološkoj zbirci dok je rad objavljen u Hyla – herpetological bulletin (Snakes in herpetological collection of Natural History Museum in Split (Croatia) collected from 1924 untill 2015 RAD.pdf). Kornjače u zbirci prezentirane su posterom (Sea turtles in herpetological collection of Natural History Museum Split, Croatia POSTER.pdf) na 6th International Symposium of Ecologist of Montenegro ISEM6 u Ulcinju (15.-18. October 2015.); rad je objavljen u Ecologica Montenegrina (Chelonians in herpetological collection of Natural History Museum Split, Croatia RAD.pdf). I na kraju, gušteri su prezentirani posterskim izlaganjem (Sauria in herpetological collection of Natural History Museum Split, Croatia POSTER.pdf) na IV Kongresu muzealaca Hrvatske s međunarodnim sudjelovanjem u Vukovaru (11.-14.10.2017.) sa tim da je rad objavljen u Zborniku radova kongresa.

Suradnja Ustanove i udruge “Hyla” započela je 2020. godine sa projektom “Pregled stanja danjih leptira na području ekološke mreže NATURA2000 – HR2001352 Mosor”.

Rezultat istraživanja je 96 vrsta danjih leptira zabilježenih po prvi puta za planinu Mosor (Finalno izvjesce.pdf).

Skip to content