More i krš

Javna ustanova More i krš

MORE I KRŠ PROJEKTI

Pregled prijašnjih i nadolazećih projekata Javne ustanove More i krš.

Trajanje: 01.03.2024.-01.10.2026.

Izvor financiranja: ERDF, Program prekogranične suradnje INTERREG VI-A Italija-Hrvatska 2021-2027

Nositelj: Općina Monfalcone, Monfalcone, Italija

Partneri na projektu: Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce (Split, Hrvatska), SELC zadružno društvo (Venecija, Italija), Upravljački konzorcij Porto Cesareo za zaštićeno morsko područje (Venecija, Italija), CORILA-konzorcij za koordinaciju istraživanja aktivnosti na području Venecijanske lagune (Venecija, Italija), Javna ustanova NP Kornati (Murter, Hrvatska), Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije (Dubrovnik, Hrvatska),  Javna ustanova MORE I KRŠ (Split, Hrvatska)

Kontakt osoba: Jelena Kurtović Mrčelić, mag.biol.univ.spec.oecol.mar.

Proračun projekta: 1.369.480,00 EUR

Proračun Javne ustanove MORE I KRŠ: 254.000,00 EUR

Opis projekta: Glavni je cilj projekta BIOPRESS ADRIA u testiranju i provedbi zajedničke prekogranične integrirane strategije usmjerene na sprječavanje gubitka biološke raznolikosti, posebno u pogledu degradacije livada morskih trava zbog antropogenih pritisaka duž Jadranske obale. Naime, livade morskih trava predstavljaju ogromnu važnost za ekosustav kao ključni element kvalitete obale koje doprinose povećanju biološke raznolikosti, sposobnosti samopročišćavanja, morfološkom obrambenom djelovanju te skladištenju ugljika. Jedna od najvažnijih morskih cvjetnica je Posidonia oceanica koja je ujedno i endem Sredozemnog mora. U njenim livadama mnoge životinjske vrste pronalaze sklonište i sigurno mjesto za mrijest. Njeno, kao i razna druga staništa livada morskih cvjetnica su danas ugrožena čovjekovim djelovanjem. Ponajprije sve većim korištenjem obale,  nautičkog prometa i sidrenja te prekomjernim privezivanjem. Kako bi se sprječila daljnja devasticija  kroz program BIOPRESS ADRIA će se napraviti procjena pritisaka na staništa i razvoj strategije kroz suradnju s partnerima. Težit će se postizanju integriranih rješenja za ublažavanje utjecaja na obalna staništa pomoću jačanja kapaciteta i međusobnoj podršci partnera u donošenju odluka. Protokoli praćenja kvalitete staništa i srodnih procjena pritisaka bit će dizajnirani i testirani u pilot područjima (NP Kornati, Pakleni otoci) te će se kartirati vrijedna morska staništa. Poseban fokus bit će stavljen na more i rekreacijsko brodski turizam. Pomoću medija će se nastojati djelovati na osviještavanje ljudi u turizmu. Za aktivnosti na terenu koristit će se digitalne tehnologije kao što su daljinska detekcija, bioakustika i bespilotne letjelice. Digitalna platforma (Geoserver) će se kombinirati s alatima za upravljanje navigacijom (APP), koji će omogućiti rekreativnim nautičarima vizualizirati na jednostavan način mjesta pogodna za sidrenje, upozoravajući na blizinu osjetljivih područja s morskom travom i preporukom najboljeg mjesta za sidrenje. Na taj način će se sprječiti daljnje negativno djelovanje nautičkog turizma na ugrožena morska staništa, a s druge strane to će biti dobar alat potpore za kontrolu i upravljanje turističkim tokovima. Ovaj projekt će osigurati održivi razvoj ljudskih aktivnosti u morskom okolišu.

Trajanje: 01.03.2024.-01.09.2026.

Izvor financiranja: ERDF, Program prekogranične suradnje INTERREG VI-A Italija-Hrvatska 2021-2027

Nositelj: Sveučilište u Salentu, Odjel za biološke i okolišne znanosti i tehnologije Sveučilišta u Salentu

Partneri na projektu: Javna ustanova MORE I KRŠ (Split, Hrvatska), Eduforma Ltd (Italija), Institut za oceanografiju i ribarstvo (Split, Hrvatska), Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske (Dubrovnik, Hrvatska), Blue Marine Service Cooperative Company (Italija), Sveučilište u Padovi (Italija)

Kontakt osoba: Dujo Vlastelica, mag.oec.

Proračun projekta: 2.022.051,66 EUR

Proračun Javne ustanove MORE I KRŠ: 230.063,10 EUR

Opis projekta: Projekt BLUE-DIVERSITY namjerava poboljšati prakse temeljene na uslugama ekosustava (putem spašavanja, prekvalificiranja i usavršavanja) koje mogu održati očuvanje lokalnih ekosustava smanjenjem utjecaja ljudskih aktivnosti na biološku raznolikost dok unaprjeđuju i razvijaju gospodarske i teritorijalne mogućnosti. Kako bi se postigao cilj projekta, projektni partneri će započeti s procjenom State of the Art rada, analizom, ciljanjem, eksperimentiranjem i pregledom postojećih praksi, inovacija koje su već prisutne, dostupnih resursa i stavova krajnjih korisnika usluga ekosustava u Jadranskom sustavu koji je pod velikim utjecajem turizma. Relevantnost jadranskih socio-eko-kulturnih karakteristika bit će zajednička nit za projektne aktivnosti, dovodeći relevantne aktere povezane s plavom ekonomijom i plavim istraživanjem da zajedno rade za postizanje najboljih i inovativnih praksi usmjerenih na razvoj zelenog i održivog prijelaza u sektor malog ribarstva. Projekt je posebno usmjeren na mala i srednja poduzeća i uspostavljanje “živih laboratorija” na odabranim mjestima, pružajući institucionalnu potporu s jedne strane i postavljajući ih kao didaktičke primjere na prijeko potrebno povezivanje sa školama i mladima, poboljšavajući okvir plave ekonomije s multilateralnim pristupom koji uključuje institucionalne aktere i građane. Put poboljšanja vještina teći će od zajedničkog dizajna do suradnje s dionicima i validacije od strane krajnjih korisnika. Rezultati će se temeljiti na dokazima, čime će postati alat od najveće važnosti za komunikaciju koja se snažno temelji na podatkovnoj pismenosti, pruživši svim sudionicima vlastite informacije na lokalnoj, regionalnoj i međunarodnoj razini.  Projekt razvija pilot aktivnosti koje će omogućiti korištenje inovativnog ribolovnog alata za uhvatiti se u koštac s problemom koji spaja talijansku i hrvatsku obalu, a to je masovna prisutnost plavog raka (alohtona vrsta) koji ozbiljno ugrožava ekosustave jadranske obale, ali također i predstavlja zanimljivu komercijalnu priliku za sektor turizma i prehrambene industrije. Provedba projekta smatra se modularnom s uspješnih iskustvima koja se mogu u potpunosti replicirati, predstavljajući nasljeđe akcija i srž pomaka prema plavom gospodarstvu i elemente koji će se strateški širiti ciljajući na različite vrste relevantnih institucionalnih i neinstitucionalnih aktera, posebno u posljednjoj fazi projekta, koja se usredotočuje na kapitalizaciju znanja, know-how instrumenata koji se razvijaju tijekom provedbe projekta i za koje se smatra da će izgraditi plodno tlo za buduće velike inovativne razvoje u promatranom području

Trajanje: 01.03.2024.-01.09.2026.

Izvor financiranja: ERDF, Program prekogranične suradnje INTERREG VI-A Italija-Hrvatska 2021-2027

Nositelj: Upravljački konzorcij Torre Guaceto, Carovigno, Italija

Partneri na projektu: Općina Fano (Fano, Italija), Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce (Split, Hrvatska), Regionalni park Po Delta Veneto (Veneto, Italija), Javna ustanova MORE I KRŠ (Split, Hrvatska), Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije (Dubrovnik, Hrvatska)

Kontakt osoba: Jelena Kurtović Mrčelić, mag.biol.univ.spec.oecol.mar.

Proračun projekta: 1.923.240,00 EUR

Proračun Javne ustanove MORE I KRŠ: 319.800,00 EUR

Opis projekta: Specifični cilj projekta ASPEH je jačanje zaštite i očuvanja prirode, bioraznolikosti i zelene infrastrukture, uključujući urbana područja te smanjenje svih oblika onečišćenja. Njegov cilj je suočavanje s gubitkom bioraznolikosti definiranjem zajedničkih alata i strategije za očuvanje prirodne baštine i krajobraza u jadranskom području, s naglaskom na prioritetne vrste i staništa zaštićene Direktivom o očuvanju prirodnih staništa i divlje faune i flore ( 92/43/EEC) te Direktivom o očuvanju divljih ptica( 79/409/EEC). Za svaku identificiranu vrstu i stanište, koji su važni zbog svoje ekološke vrijednosti, stupnja izumiranja ili endemskih aspekata u Jadranskom moru, projektni partneri će razviti zajedničke mjere očuvanja, provoditi  obuku i konkretne akcije te kampanje podizanja svijesti građana. Tri prioritetne vrste  su: 1. Patka njorka (Aythya nyroca) (Državni prirodni rezervat / Zaštićeno morsko područje Torre Guaceto), 2. Morski kulik (Charadrius alexandrines) (Natura 2000 područje Duna costiera nel litorale di Metaurilia-Torrete i Zaštićeno florističko područje / Područje posebne zaštite Litorale della Baia del Re) i 3. Glavata želva (Caretta caretta) (Regionalni park Po Delta Veneto); dok su tri prioritetna stanišna tipa (sa svojim pilot područjima): Preplavljene ili dijelom preplavljene morske špilje (8330) (Natura 2000 područje Viški arhipelag) te Naselja posidonije (1120 ) i Muljevita i pješčana dna izložena zraku za vrijeme oseke (1140) (dva Natura 2000 područja Jadranske Hrvatske). Pilot područje Javne ustanove MORE I KRŠ biti će tri morske špilje Viškog arhipelaga: Modra špilja, Medvidina špilja i Zelena špilja. One su zaštićene kao geomorfološki spomenici prirode i kao morske špilje Natura 2000 stanišnog tipa. One su visoko posjećene od strane turista, a samim time i ugrožene neprestanim čovjekovim djelovanjem. ASPEH će osigurati izradu planova očuvanja tog stanišnog tipa i testirati ga kroz konkretne akcije na tom pilot području. Provesti će se potrebne promjene u obrascima posjeta (ograničenje broja posjetitelja, uvesti električni pogon za plovila…) kako bi se stvorili preduvjeti za što učinkovitije upravljanje prirodom čiji bi krajnji rezultat bio očuvanje Jadranskih vrsta i njihovih staništa. Intenzivno će se raditi na podizanju svijesti građana, pogotovo na lokalnoj razini, uključujući škole, turiste i mlade  o važnosti staništa i vrsta i njihovoj ekološkoj vrijednosti  te ulozi u morskim i obalnim ekosustavima. Provodit će se terensko istraživanje na području Viškog arhipelaga, a sama vidljivost projekta će se nastojati povećati objavljivanjem novosti o projektu putem društvenih mreža na lokalnoj i međunarodnoj razini. Također je jedan od ciljeva ovog projekta podržati otočna i slabo naseljena MED područja te odgovoriti na sve veće ekološke izazove uzrokovane turističkim aktivnostima promicanjem primjene načela kružnog gospodarstva u turizmu. Transnacionalna suradnja je neophodna za definiranje koordinirane i zajedničke strategije za bolje upravljanje Natura 2000 područjima, kako bi se stvorila sinergija mjera očuvanja između jadranskih zemalja radi očuvanja ekološke cjelovitosti Južnog Jadranskog-jonskog tjesnaca koji je ekološki i biološki značajno područje između Italije i Hrvatske. Rezultati projekta doprinijeti će postizanju cilja da se 30% morskog i kopnenog područja EU-a stavi pod zaštitu do 2030. godine kako je planirano  Strategijom bioraznolikosti Europske Unije do 2030.godine, s posebnim naglaskom na prekogranična morska zaštićena područja.

Trajanje: 30.06.2023.-28.02.2025.

Izvor financiranja: Med Pan Small projects, Pew Bertarelli Ocean Legacy, Fondation Prince Albert 2

Nositelj: Javna ustanova MORE I KRŠ

Kontakt osoba: Jelena Kurtović Mrčelić, mag.biol.univ.spec.oecol.mar.

Proračun projekta: 60.000,00 EUR

Opis projekta:
Opća svrha projekta je očuvanje morskih i kopnenih ekosustava i krajobraza Paklenih otoka pojačanom zaštitom morskog područja čime se omogućuje integrirano kopneno-morsko upravljanje arhipelagom. U tu svrhu predviđene su sljedeće aktivnosti: Izrada Elaborata o ribolovnim aktivnostima; provedba procesa konzultiranja i uključivanja ribarske zajednice i ronilačke zajednice za jačanje razine zaštite i upravljanja morskim područjem; izrada Stručne podloge za promjenu granica značajnog krajobraza Pakleni otoci s proširenjem zaštite na more i zaštitu zapadnog morskog dijela arhipelaga u kategoriji posebnog rezervata; organiziranje razmjene iskustava s drugim zaštićenim područjima Sredozemlja koja su već isprobala provedbu jake razine zaštite; organiziranje obrazovnih aktivnosti za djecu o vrijednosti snažne zaštite; uključivanje ribarske zajednice u obrazovne aktivnosti za djecu kako bi se podigla svijest o vrijednosti snažne zaštite kod lokalnog stanovništva te organiziranje aktivnosti podizanja svijesti i edukacije ronilačke zajednice o vrijednosti jake zaštite i značenju zone s kontroliranim ulaskom za ronioce. Projekt će trajati 20 mjeseci počevši od lipnja 2023.

Više informacija dostupno na:
https://medpan.org/en/projects/marine-protected-area-pakleni-islands
https://pakleniotoci.eu/

Trajanje: 01.09.2022.-01.09.2024.

Izvor financiranja: Erasmus +

Nositelj: Udruga SMILO

Kontakt osoba: Jelena Kurtović Mrčelić, mag.biol.univ.spec.oecol.mar.

Proračun projekta: 86.000,00 EUR

Opis projekta: Projekt Erasmus + se naslanja na projekt SMILO-Med čije pilot područje su Pakleni otoci. Ovaj projekt ima za cilj organiziranje međuotočnog povezivanja i razmjene o razvoju kružnog gospodarstva na otocima: problemi i rješenja. Različiti otočni partneri razmjenjivat će znanja i dobre prakse tijekom obuka, radionica i terenskih posjeta koji će se organizirati na partnerskim otocima. Svaki projektni partner će predložiti program obuke od cca. 3 dana tijekom kojih će ugostiti ostale partnere projekta, odnosno 2 predstavnika drugih otoka (plus druge partnere sa svog otoka i u sinergiji s drugim inicijativama). Partneri će zajedno pomoći u jačanju SMILO zajedničke prakse, nadopunjujući SMILO-ov “katalog konkretnih akcija” koji se razvija zahvaljujući partnerskim otocima, omogućujući širenje dobre prakse i znanja. Projekt će biti prilika za izgradnju zajedničke strategije za daljnje zajedničke akcije u području kružnog gospodarstva (npr. zajednički program obuke, izrada projektnih prijedloga za provedbu konkretnih akcija, itd.).

Trajanje: 23.02.2022.-31.12.2022.

Izvor financiranja: Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost

Nositelj: Javna ustanova MORE I KRŠ

Kontakt osoba: Jelena Kurtović Mrčelić, mag.biol.univ.spec.oecol.mar.

Proračun projekta: 153.512,50 HRK

Iznos sufinanciranja: 122.810,00 HRK

Opis projekta: Cilj projekta je smanjiti pritisak sektora turizma unutar značajnog krajobraza Kanjon rijeke Cetine kroz ograničenje korištenja jednokratne plastike kod koncesionara područja, edukaciju i jačanje svijesti građana, te u konačnici unaprjeđenje sustava gospodarenja otpadom. Danas rijeka i kanjon daju značajne izvore prihoda lokalnom stanovništvu ponajviše kroz djelatnost turizma, posebice djelatnosti pustolovnoga turizma (rafting, kajaking, kanuing, kanjoning, slobodno penjanje, zip-line i sl.). Osim pustolovnoga turizma na području kanjona razvijeno je i ugostiteljstvo te pružanje usluge smještaja. Turizam stoga predstavlja značajan izvor prihoda lokalnom stanovništvu i jedan je od najvažnijih gospodarskih djelatnosti stanovnika na ovom području. Jedan od problema korištenje ovog zaštićenog područja je otpad. Vegetacija rijeke Cetine djeluje kao barijera otpadu koji se nošen vjetrom i rijekom na njoj nakuplja. Naročito su to razne kategorije plastike koje se zbog svoje male težine mogu lako prenositi na velike udaljenosti, te u konačnici u obliku mikroplastike završavaju u Jadranskom moru. Potom je tu otpad koji nastaju uslijed korištenja prostora od strane lokalne zajednice naročito koncesionara odnosno posjetitelja aktivnosti pustolovnog turizma. Projektom je planirana provedba slijedećih aktivnosti:

  1. Edukativne aktivnosti za koncesionare zaštićenog područja. Cilj je povećati specifična znanja i dostupne informacije o gospodarenju otpadom, upotrebi jednokratne plastike i razini zagađenja plastikom. Provoditi ćemo edukaciju koncesionara kroz nekoliko zanimljivih open space radionica uz stručnu podršku vanjskog suradnika.
  2. Aktivnosti stvaranja pravnog okvira. Javna ustanova MORE I KRŠ će donijeti Odluku o prestanku korištenja jednokratne plastike i alternative plastičnim proizvodima unutar značajnog krajobraza Kanjon Cetine čije odredbe će se ugraditi u Ugovore Javne ustanove MORE I KRŠ s koncesionarima područja.
  3. Aktivnosti uspostava male infrastrukture. Na turističkim punktovima Kanjona rijeke Cetine će se postaviti ploča o pravilima ponašanja unutar z.p. s naznakom Plastic free zona. Riječ je o ulazima i izlazima za rafting, kanu, kajak, zip-line, revirima za fly fishing i sl.
  4. Aktivnosti podizanje svijesti svih korisnika zaštićenog područja. U suradnji s brojnim dionicima područja ustanova će na proljeće ili jesen (izvan sezone) organizirati eko-akciju čišćenja kanjona Cetine bez korištenja jednokratne plastike.

Trajanje: 03.01.2022.-31.12.2024.

Izvor financiranja: Zaklada Princ Alberta II od Monaka

Nositelj: Udruga SMILO

Kontakt osoba: Jelena Kurtović Mrčelić, mag.biol.univ.spec.oecol.mar.

Proračun projekta: 535.500,00 EUR

Opis projekta: Zaklada Princ Alberta II od Monaka podržava projekt “Integrirano upravljanje prirodnim resursima malih otoka Mediterana (SMILO-Med)” koji omogućava malim otocima SMILO mreže (Lipari – Italija, Porquerolles – Francuska, Sifnos – Grčka, Pakleni otoci – Hrvatska) provedbu konkretnih radnji koje pružaju ogledne primjere rješenja za očuvanje i održivo upravljanje prirodnim resursima, uz promicanje dijaloga među njima, i s drugim otocima diljem svijeta. SMILO će, temeljem djelovanja Javne ustanove MORE I KRŠ, pratiti integrirani pristup upravljanju kopneno-morskim područjima Paklenih otoka, s ciljem potpore stvaranju morskog zaštićenog područja u nacionalnoj kategoriji zaštite. Zajednički napori lokalnih dionika da krenu u tom smjeru obilježeni su potpisivanjem Memoranduma o razumijevanju 2020. godine, u sklopu Impreco projekta „Interreg Adrion“. SMILO će podržati i olakšati ovu dinamiku i potaknuti ju integracijom u njegov proces označavanja. Također će se oko potpisnika ovog Protokola formirati Otočni odbor Paklenih otoka. Kako bi se olakšao dijalog između svih dionika, SMILO će angažirati lokalnog dobavljača za točnu procjenu ribljeg fonda Paklenih otoka, utjecaja ribolovnih aktivnosti i potencijalnu ulogu sektora u zajedničkom i održivom upravljanju ovim područjem. Javna ustanova MORE I KRŠ pratit će završetak ove studije čiji će rezultati podržati izradu stručne podloge za proglašenje zaštite podmorja Paklenih otoka u ime MINGOR-a.

Trajanje: 01.04.2022.-30.06.2023.

Izvor financiranja: Projekt sufinancira Europska unija iz Europskog fonda za regionalni razvoj

Nositelj: Općina Podstrana (Hrvatska)

Partneri na projektu: Zdravi grad, Javna ustanova Nacionalni park Kornati, Javna ustanova MORE I KRŠ (Hrvatska), Regija Emilia-Romagna, Sveučilište Ferrara, Sveučilište Ca’ Foscari u Veneciji, Fondacija CETACEA (Italija)

Kontakt osoba: Dujo Vlastelica, struč.spec.oec.

Proračun projekta: 599.675,00 EUR

Proračun Javne ustanove MORE I KRŠ: 39.999,50 EUR

Opis projekta: RESISTANCE je primjer suradnje različitih stručnjaka, članova predstavnika lokalnih, regionalnih vlasti, obrazovnih institucija i međunarodnih ekoloških organizacija, koji će zajednički vrednovati svoje već razvijene dobre prakse za održivo korištenje morskih i obalnih resursa. Svi uključeni projektni partneri zajedno će raditi na uspostavljanju smjernica za očuvanje bogatstva Jadranskog mora kako bi se ostvarile maksimalne ekonomske koristi uz zaštitu morskog ekosustava. RESISTANCE će koristiti dobru praksu, rezultate i sve pogodnosti koje su dostupne u projektima SOUNDSCAPE, ECOSS, ECOMAP, NET4MPLASTIC, DORY, ML-REPAIR i SASPAS za razvoj održivog razvoja, rješavanje problema zagađenja i kontaminacije te zaštitu jedinstvene bioraznolikosti Jadranskog mora.

Trajanje: 05.11.2020.-31.12.2022.

Izvor financiranja: Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost

Nositelj: Javna ustanova MORE I KRŠ

Partneri na projektu: Javna ustanova Park prirode Lastovo, Javna ustanova Nacionalni park Mljet, Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije, Javna ustanova Rezervat Lokrum, Sveučilište u Dubrovniku, Institut za oceanografiju i ribarstvo, Hrvatski veterinarski institut, Prirodoslovni muzej i zoološki vrt

Voditelj projekta: Jelena Kurtović, mag.biol.univ.spec.oecol.mar.

Proračun projekta: 475.000,00 HRK

Iznos EU sufinanciranja: 380.000,00 HRK

   More i krš projekti - Očuvanje plemenite Periske
Opis projekta: Prema trenutno raspoloživim podacima situacija sa plemenitom periskom (Pinna nobilis) je u Jadranu kao i u ostatku Mediterana, alarmantna te je opstanak ovog mediteranskog endemskog školjkaša neizvjestan. Podaci govore da je pojava masovnog mortaliteta zahvatila cijeli hrvatski dio Jadranskog mora. Prema iskustvima iz drugih zemalja Mediterana, nužno je provođenje određenih mjera očuvanja kako bi se spriječilo izumiranje plemenite periske. S obzirom na sve manji broj živih jedinki u moru, ključno je za opstanak vrste pronaći potencijalno otporne jedinke koje bi se dalje mogle razmnožiti i stvoriti prirodni „imunitet“. Trenutno se smatra da je potencijalno otporne jedinke bolje ostaviti u svom prirodnom staništu, ali ih prikladno zaštiti od mogućeg antropogenog djelovanja. Osim zaštite preživjelih odraslih jedinki, mjera koja se provodi diljem Mediterana, a provedba je krenula i u Hrvatskoj uz sudjelovanje znanstveno-stručne zajednice, je postavljanje kolektora ličinki periski te fizička zaštita prikupljenih jedinki bilo od antropogenog djelovanja, bilo od prirodnih predatora, čime se povećava stopa preživljavanja ličinki. Dio tih ličinki moguće je i premjestiti u akvarije. U Akvariju u Puli trenutno je smješteno nekoliko živih jedinki periski u karantenskim bazenima, koje je potrebno očuvati na životu te pokušati potaknuti razmnožavanje ex-situ. Kako bi se osigurao spas periske, nužno je podizanje stručnih i tehničkih kapaciteta. Glavnim uzročnikom pomora smatra se parazit Haplosporidium pinnae. Povišene temperature mora doprinose širenju uzročnika bolesti te ubrzavanju procesa bolesti. Uzimajući razinu ugroženosti i sinergijsko djelovanje ugroza uključujući globalnu promjenu klime, odnosno prosječno povišenje temperature mora, koje doprinosi širenju uzročnika bolesti i velikoj smrtnosti, nužno je hitno provesti mjere očuvanja i prilagodbe novonastalim uvjetima u svrhu pokušaja sprječavanja izumiranje ove vrste. Projekt očuvanja plemenite periske (Pinna nobilis) u južnom dijelu Jadranskog mora dio je nacionalnog projekta očuvanja plemenite periske čiju provedbu koordinira Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja. Pogledajte video o izradi, postavljanju i podizanju kolektora za prikupljanje mlađi plemenite periske: Kolektori za spas vrste (na tekstu Kolektori za spas vrste staviti link na YouTube : https://www.youtube.com/watch?v=J2-9qLCggFg&t=14s )

Trajanje: 21.09.2020.-20.09.2022.

Izvor financiranja: Europski fond za poljoprivredu i ruralni razvoj, operacija 8.5.2

Nositelj: Javna ustanova MORE I KRŠ

Voditelj projekta: Stjepan Mekinić, prof.

Proračun projekta: 736.650 HRK

Opis projekta: Predmetna staza „Dinara“ protezala bi se u duljini od 20,70 km počevši od Ježevića prema Sutini gdje prestaje makadamski put, a počinje pješački dio staze do Modruša tzv. „Staza Meda“. Staza dalje vodi do V. Duvjakuše – Torlakove Glave s odvojcima za 2 ledenice, Rosića Glavu i Vukosavce. Projektom je obuhvaćeno dokumentiranje i kartiranje jame i ledenica. Staza bi se uredila prema svim pravilima i standardima uređenja navedenim u projektnoj dokumentaciji. Radovi na uređenju puta u cjelokupnoj duljini od 20,7 km, na koju bi se postavilo 46 stupova i 102 putokaza, 11 tabli dimenzija 150x100cm, jedna 120x90cm i dvije table s pravilima ponašanja; sve navedeno od prirodnih materijala. Također bi se napravilo 5 odmorišta u tehnici suhozida od kamena na navedenim lokacijama. Također bi se postavilo 7 drvenih kompleta kojeg sačinjava jedan stol i dvije klupe te pet drvenih klupa. Staza bi se markirala također u cjelokupnoj dužini. Cilj navedenih radova je da se ponudi siguran i ugodan boravak na predivnoj planini Dinara, te edukacija o bogatoj flori i fauni na trasi i uokolo nje, kao i doprinos razvoju predmetnog područja, a sve od prirodnih materijala.

Trajanje: 01.01.2020.-30.06.2023.

Izvor financiranja: Europski fond za regionalni razvoj, INTERREG program Italija- Hrvatska 2014-2020

Nositelj: Apulia Region

Partneri na projektu: Fondazione centro Euro-Mediterraneo sui cambiamenti climatici, Institut Ruđer Bošković – Centar za istraživanje mora, Dubrovačko-Neretvanska županija, Agenzia Regionale per la Protezione Dell’ambiente del Friuli Venezia Giulia (ARPA FVG), Università IUAV di Venezia, Alma Mater Studiorum Università di Bologna, Agenzia Regionale Prevenzione Ambiente Energia Emilia Romagna (ARPAE), Delta 2000 – Societa’ Consortile a r.l., Università del Salento, Institut za oceanografiju i ribarstvo, Jadranski edukativno-istraživački centar za reagiranja na iznenadna onečišćenja mora – ATRAC, Grad Nin, Università degli studi del Molise, Regione Marche, Javna ustanova MORE I KRŠ

Kontakt osoba: Jelena Kurtović Mrčelić, mag.biol.univ.spec.oecol.mar.

Proračun projekta: 5.817.547,00 EUR

Proračun Javne ustanove MORE I KRŠ: 145.358,00 EUR

 
Opis projekta:Glavni cilj projekta CASCADE je procijeniti kvalitetu morskih obalnih ekosustava u svrhu obnove staništa ugroženih vrsta te pružanje podrške integriranom upravljanju. Zajedničkim akcijama će se procijeniti i zaštiti obalna i morska biološka raznolikost te uspostaviti akcije obnove. Pilot područje Javne ustanove MORE I KRŠ je područje europske ekološke mreže Natura 2000 Ušće Cetine. Projekt će uspostaviti program praćenja stanja ciljnog staništa Pješčana dna trajno prekrivena morem (Natura kod 1110) s naglaskom na strogo zaštićena naselja morske cvjetnice Cymodocea nodosa, praćenje strogo zaštićene i kritično ugrožene plemenite periske Pinna nobilis, praćenje grebena busenastog koralja Cladocora caespitosa kao i praćenje ekoloških uvjeta mora (temperatura, slanost i sl.). Projekt će predložiti aktivnosti obnove populacije plemenite periske kao i mjere za očuvanje Ušća Cetine s naglaskom na pristup Integriranog upravljanja obalnih pojasom (ICZM). Planirana su brojna događanja za lokalnu zajednicu kojima se podiže svijest o pilot području projekta. Web stranica projekta: https://www.italy-croatia.eu/web/cascade
 

Trajanje: 01.01.2019.-30.06.2021.

Nositelj: Nacionalni savjet za istraživanje – Institut za znanosti o moru (CNR-ISMAR) Venecija, Italija

Partneri na projektu: Nacionalni institut za oceanografiju i eksperimentalnu geofiziku (Trst, Italija), Regionalna agencija Emilia-Romagne za prevenciju, okoliš i energiju (Bologna, Italija), Institut za oceanografiju i ribarstvo (Split, Hrvatska), Regionalni park prirode Delta rijeke Po (Rovigo, Italija), Plavi svijet Institut za istraživanje i zaštitu mora (Lošinj, Hrvatska), Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije (Dubrovnik, Hrvatska), Javna ustanova MORE I KRŠ (Split, Hrvatska), Shoreline (Trst, Italija), Sveučilište Ca’ Foscari u Veneciji (Venecija, Italija)

Kontakt osoba: Dujo Vlastelica, struč.spec.oec.

Proračun projekta: 3.390.551,05 EUR

Proračun Javne ustanove MORE I KRŠ: 145.425,00 EUR

     
Opis projekta: Glavni je cilj projekta ECOSS uspostavljanje ekološkog sustava za promatranje u Jadranskom moru (ECOAdS), koji će dijeliti Italija i Hrvatska, a koji će integrirati ekološka i oceanografska istraživanja i praćenja u skladu s Natura 2000 strategijama očuvanja. Oslanjajući se na postojeće objekte, infrastrukturu i dugoročne ekološke podatke u Programskom području kao i na razvoj specifičnih analiza slučaja, ECOSS će obogatiti kapacitete morskog istraživanja za poboljšanje statusa očuvanja i proširenje morske komponente Natura 2000 mreže. Sinergija i povratne informacije o glavnim pitanjima upravljanja očuvanjem, ekološkim varijablama i ključnim oceanografskim procesima bit će utvrđene/procijenjene na temelju povezanosti staništa i vrsta u obalnim i morskim vodama. Po prvi će se put u ovom području holistički pogled na zdravlje morskog ekosustava na temelju ODMS-a (Okvirne direktive o Morskoj strategiji) povezati s tradicionalnim pristupom očuvanja prirode, razvijajući i potkrepljujući međupovezivanje i sinergiju između ODMS-a i HBD-a (Direktive o pticama i staništima). ECOSS će osigurati trajno i stabilno partnerstvo među različitim čimbenicima u znanstvenom, društvenom i političkom kontekstu, tako razvijajući pravo zajedničko upravljanje ekosustavom, biološkom raznolikošću, uslugama i resursima koji će biti od ključne važnosti za identificiranje i adresiranje ekoloških problema i odgovarajućih rješenja.

Poveznica na stranicu projekta ECOSS: https://www.italy-croatia.eu/web/ecoss

Trajanje: 04.05.2018.-01.11.2021.

Izvor financiranja: Europski fond za regionalni razvoj, mjera 6c.2.2.

Nositelj: Splitsko-dalmatinska županija

Partneri na projektu: Javna ustanova MORE I KRŠ, Općina Dugopolje, Grad Kaštela, Grad Split, Turistička zajednica Općine Dugopolje, Turistička zajednica Grada Kaštela, Turistička zajednica Grada Splita

Kontakt osoba: Stjepan Mekinić, prof.

Proračun projekta: 31.880.447,35 HRK

Iznos EU sufinanciranja: 19.475.727,09 HRK

 
Opis projekta: Cilj projekta je rješavanje problema neadekvatne valorizacije planine Mosor (dio Natura 2000) i spomenika prirode Masline u Kaštel Štafiliću te drugih elemenata prirodne baštine na Mosoru. Osim nedovoljne turističke valorizacije i prepoznatljivosti, problem je i slaba educiranost turista i lokalnog stanovništva o vrijednostima tih elemenata prirodne baštine zbog čega dolazi do izravne i neizravne ugroze životinjskih i biljnih vrsta i staništa. Projekt je orijentiran na edukaciju predškolske i školske djece s ciljem ranog razvoja svijesti o potrebi zaštite i očuvanja prirodne baštine.

Projektni prijedlog osmišljen je da tako da formira multifunkcionalnu platformu za unaprjeđenje i valorizaciju prirodnog bogatstva prostora Mosora (koji čini ekološku mrežu Natura 2000 kroz HR2001352 Mosor te dijelom HR1000027 Mosor, Kozjak i Trogirska zagora), spomenika prirode Masline i Hrasta u Kaštelima kroz sustavnu interpretaciju koja bi omogućila održivo korištenje prirodne baštine. Kako bi se omogućila kvalitetna i adekvatna interpretacija prirodne baštine, ovaj Projektni prijedlog predviđa uspostavu Centra za posjetitelje i interpretacijski punkt „Maslina“ na kojim bi se na inovativan, multimedijalan i edukativan način prikazala bioraznolikost i georaznolikost projektnog područja, a ujedno i povećala njena turistička privlačnost i vidljivost na turističkom tržištu. Edukativna komponenta Centra za posjetitelje i interpretacijskog punkta „Maslina“ omogućila bi interpretaciju obilježja prirodne baštine projektnog područja, edukaciju posjetitelja o važnosti očuvanja krajobrazne, biološke i georaznolikosti, promociju zaštićenih dijelova prirode i ekološke mreže Nature 2000 te bi ujedno unaprijedila doživljaj posjetitelja kroz uporabu virtualne tehnologije bez stvaranja posjetiteljske opterećenosti zaštićenog područja. S druge strane, in situ interpretacija na prostoru Mosora predvidjela bi turistički infrastrukturu rekreacijskog i edukativnog karaktera koja bi omogućila direktan doticaj posjetitelja s elementima prirodne baštine koji nisu ugroženi. Realizacijom navedenih aktivnosti ujedno bi se stvorio i primjeren model upravljanja posjetiteljima koji nedostaje na promatranom području, a koji je iznimno nužan radi očuvanja bioraznolikost i jače primjene mjera zaštite, očuvanja i održivog razvoja prirodne baštine. Projektni prijedlog stoga je direktno usklađen s ciljem povećanja privlačnosti i obrazovnog kapaciteta te uspostave boljeg upravljanja posjetiteljima odredišta prirodne baštine jer omogućuje održivo korištenje prirodne baštine i održiv društveno-gospodarski razvoj na lokalnoj i regionalnoj razini.

Više informacija o strukturnim fondovima i Operativnom program Konkurentnost i kohezija na:
www.strukturnifondovi.hr
https://strukturnifondovi.hr/eu-fondovi/esi-fondovi-2014-2020/op-konkurentnost-i-kohezija/

“Sadržaj objave isključiva je odgovornost Splitsko-dalmatinske županije i partnera projekta „Skriveni habitati“ – Javne ustanove MORE I KRŠ, Općine Dugopolje, Grada Kaštela, Grada Splita, Turističke zajednice Općine Dugopolje, Turističke zajednice Grada Kaštela i Turističke zajednice Grada Splita.“

Trajanje: 13.12.2016.-13.12.2019.

Izvor financiranja: Europski fond za regionalni razvoj, mjera 6c.2.2.

Nositelj: Grad Komiža

Partneri na projektu: Javna ustanova MORE I KRŠ, Turistička zajednica grada Komiže, Plavi svijet Institut za istraživanje i zaštitu mora

Kontakt osoba: Dujo Vlastelica, struč.spec.oec.

Proračun projekta: 27.130.650,97 HRK

Iznos EU sufinanciranja: 18.470.061,85 HRK

 

Opis projekta:
Grad Komiža zajedno s partnerima Javnom ustanovom MORE I KRŠ, Institutom Plavi svijet i Turističkom zajednicom Grada Komiže provodi projekt „Centar za posjetitelje Modra špilja – Biševo“ sukladno Ugovoru o dodjeli bespovratnih sredstava potpisanom s Ministarstvom regionalnoga razvoja i fondova Europske unije te Središnjom agencijom za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije. U sklopu infrastrukturnih aktivnosti na mjestu ruševne zgrade bivše škole na Biševu uredit će se i opremiti Centar za posjetitelje s polivalentnim prostorima za interpretaciju i prezentaciju prirodne baštine otoka Biševa i Viškog arhipelaga (izložbeni dio, info-pult, manja dvorana za predavanja, suvenirnica) s uredskim prostorima za volonterski i istraživački centar, ugostiteljskim sadržajima i smještajem za djelatnike. Isto tako uredit će se poučne staze na otoku Biševu za pješake i bicikliste koje će povezati Centar za posjetitelje s Mezuportom, Gatulom, Salbunarom i najvišim vrhom Stražbenicom te obnoviti i osvijetliti obalne topničke bitnice na rtu Galijula s odmorištima za posjetitelje i informativnim sadržajima na temu prirodne baštine Biševa. Uz infrastrukturne aktivnosti izradit će se studija valorizacije prirodne baštine otoka Biševa s prijedlogom edukativnih i informativnih sadržaja, akcijski plan upravljanja posjetiteljima i studija nosivog kapaciteta Modre špilje (Akcijski plan upravljanja posjetiteljima i studija nosivog kapaciteta Modre spilje.pdf), strategija brendiranja, strateški marketinški i akcijski plan, provesti edukativne radionice, te oblikovati i promovirati novi turistički proizvodi valorizacijom prirodne baštine. Opći cilj Projekta je doprinijeti gospodarsko-društvenom razvoju otoka Biševa i Visa te povećanju kvalitete života lokalnog stanovništva uz održivo korištenje prirodne baštine. Provedbom Projekta stvorit će se preduvjeti za ostvarenje specifičnih ciljeva Projekta: – povećanje atraktivnosti otoka Biševa i Visa interpretacijom prirodne baštine, – povećanje gospodarske aktivnosti, – povećanje edukativnog kapaciteta i razine javne svijesti o održivom razvoju u cilju očuvanja prirodne baštine.

Više informacija o strukturnim fondovima i Operativnom program Konkurentnost i kohezija na: www.strukturnifondovi.hr https://strukturnifondovi.hr/eu-fondovi/esi-fondovi-2014-2020/op-konkurentnost-i-kohezija/

“Sadržaj objave isključiva je odgovornost Grada Komiže i partnera projekta „Centar za posjetitelje Modra špilja – Biševo“ – Javne ustanove MORE I KRŠ, Turističke zajednice grada Komiže i Plavog svijeta – Institut za istraživanje i zaštitu mora.”

Trajanje: 01.10.2016.-30.06.2021.

Izvor financiranja: Europski fond za regionalni razvoj, mjera 6c.2.2.

Nositelj: Javna ustanova MORE I KRŠ

Partneri na projektu: Grad Solin, Turistička zajednica grada Solina

Kontakt osoba: Dujo Vlastelica, struč.spec.oec.

Proračun projekta: 24.444.765,33 HRK

Iznos EU sufinanciranja: 19.026.352,94 HRK


Opis projekta:
Polazeći od još uvijek žive memorije, ali i iznimne vrijednosti i slojevitosti područja izvora, cilj projekta „Jadro – Izvor života“ jest stvoriti jedinstveno posjetiteljsko područje posebnog rezervata i uže okolice u svrhu očuvanja bioraznolikosti s naglaskom na zaštićenu pastrvu koja je uz „Riku“ i Salonu jedan od simbola Solina. Jadro je izvor života cijele Dalmacije jer su se zbog ovog izvora u zaštićenom zaljevu razvile Salona i Dioklecijanova palača do koje s područja izvora vodi antički akvedukt koji i danas napaja cca 300.000 stanovnika. Solin, ali i stanovništvo aglomeracije izgubilo je kontakt s Rikom, pa je ona stoga slabo prezentirana i turistima iako sama po sebi, a posebno njezini zaštićeni dijelovi i kulturna baština koja se razvila duž 4,2 km toka, predstavlja snažan, ali loše iskorišten atraktor. Projekt valorizacije izvora Jadra, kojeg partneri razvijaju od 2015. godine, sagledava njegove prirodne i prostorne vrijednosti te kreativno odgovara na niz zatečenih problema stavljajući u funkciju posjetiteljske infrastrukture postojeće derutne građevine (ikonični bunker iz II. svj. rata te industrijski objekt), dok se prostrani plato nekadašnjeg tupinoloma pretvara u školu višestranog razvoja s 5 osjetilnih poligona prilagođenih osobama s poteškoćama. Revitalizacijom tupinoloma ujedno se osigurava prihvat većeg broja posjetitelja i sprječava njihov prekomjerni broj i zadržavanje unutar obuhvata strogog rezervata. Scenarij za tupinolom nastao je u kroz participativan, interdisciplinaran proces te je prepoznat od strane Europske kulturne fondacije (projekt Mayday! Majdan! Majdaj!), a uslijedila je razrada projektne ideje za obuhvat rezervata i kontaktnu zonu pri čemu su stručne službe Javne ustanove MORE I KRŠ posebnu pažnju posvetile infrastrukturi i uvjetima za valorizaciju i zaštitu ihtiološkog rezervata, te zajedno s ostalim partnerima osmislili edukativne sadržaje kako bi se posjetitelji informirali, senzibilizirali i naučili adekvatno koristiti zaštićeni prostor. Rekreacija, relaksacija i uživanje u prirodnoj baštini nadograđuju se tako edukacijom o ugroženim vrstama, posebice pastrvi kojoj će se kroz mobilno mrijestilište obnoviti fond, zatim krškim sustavima, rijekama i bioraznolikosti. Svih ovih sadržaja dosad nije bilo, baš kao ni osnovne posjetiteljske infrastrukture tako da su posjetitelji, njih u prosjeku 50-ak dnevno, područje koristili primarno za rekreaciju, često i neadekvatno s obzirom da nema nikakvog nadzora. Projektom se želi doprijeti do stanovništva i posjetitelja čitave urbane aglomeracije Split (UAS), koja zajedno sa Splitsko-dalmatinskom županijom bilježi kontinuiran porast turista koji stvaraju pritisak na obalno područje i Split. Rijeka Jadro je nedovoljno (pre)poznata komparativna prednost Solina, a njeno izvorište, prometno dobro povezano s centrom UAS-a i od njega udaljeno samo 15 min. vožnje, predstavlja jedinstveni sklop na kojem se preklapaju prirodne i kulturne vrijednosti, ali se jasno prati i način na koji se prirodna baština eksploatirala kroz povijest, što ovaj prostor čini svojevrsnim mementom. Projektom „Jadro-izvor života“ transformira se degradirani prostor strogog rezervata i njegova kontaktna zona, ali i znanje i svijest o zaštiti i važnosti prirodne baštine. Time se prostor upisuje na edukativne, mentalne i turističke mape i stavlja u funkciju razvoja lokalne i regionalne ekonomije.
Više informacija o strukturnim fondovima i Operativnom program Konkurentnost i kohezija na:

www.strukturnifondovi.hr https://strukturnifondovi.hr/eu-fondovi/esi-fondovi-2014-2020/op-konkurentnost-i-kohezija/

“Sadržaj objave isključiva je odgovornost Javne ustanove MORE I KRŠ te partnera projekta „Jadro – izvor života“ – Grada Solina i Turističke zajednice grada Solina.”

Trajanje: 01.01.2018.-31.12.2019.

Izvor financiranja:

Europski fond za regionalni razvoj, INTERREG program ADRION

Nositelj: Općina Staranzano

Partneri na projektu: Veneto Agricoltura, University of Salento, Društvo za opazovanje in proučevanje ptic Slovenije, Javna ustanova MORE I KRŠ, Albanian Development Fund, Region of Crete

Kontakt osoba: Jelena Kurtović Mrčelić, mag.biol.univ.spec.oecol.mar.

Proračun projekta: 1.142.165,50 EUR

Proračun Javne ustanove MORE I KRŠ: 159.680,50 EUR

 

Opis projekta: Projektni partneri svakodnevno se suočavaju  s izazovima očuvanja ekosustava (ES), svjesni su povezanosti  između ES-a i socio-ekonomskog sustava (SoES),  koristi koje ES pruža SoES ali isto tako promjena koje SoES generira ES-u. Stoga će projekt uspostaviti transnacionalnu mrežu zaštićenih područja  i lokalnih dionika te ju podržati zajedničkom strategijom za upravljanje i očuvanje ES-a zajedno s nizom inovativnih upravljačkih alata. Zahvaljujući takvim projektnim alatima koje će lokalna zajednica koristiti u provedbi projekta unaprijedit će se kapaciteti aktera četverostruke spirale (javna tijela, civilno društvo, akademska zajednica i gospodarski subjekti) u rješavanju prijetnji ES-ima i u primjeni mjera za upravljanje i očuvanje ES-a. Glavni cilj projekta IMPRECO je unaprjeđenje očuvanja usluga ekosustava i rješavanje njihove ekološke osjetljivosti jačajući tako potencijal zaštićenih područja za očuvanje bioraznolikosti i ekosustava putem transnacionalnog umrežavanja. Jedno od pilot područja projekta IMPRECO su Pakleni otoci, točnije značajni krajobraz Pakleni otoci (br. registra 207, k.o. Hvar) uključujući okolno područje ekološke mreže Natura 2000 – Pakleni otoci (Natura kod: HR3000095, k.o. Hvar).

Trajanje: 02.10.2017.-01.11.2018.

Izvor financiranja: Europski fond za regionalni razvoj, mjera 6c 1.1.

Nositelj: Javna ustanova MORE I KRŠ

Partneri na projektu: Grad Trogir

Voditelj projekta: Jelena Kurtović, mag.biol.univ.spec.oecol.mar.

Proračun projekta: 1.592.075 HRK

Iznos EU sufinanciranja: 1.273.660 HRK

 

 

Opis projekta: Projekt Garagninov vrtal – Europski park svih Trogirana uključuje izradu pripremne dokumentacije za sanaciju i uređenje parka što se odnosi na građevine koje je u empire stilu projektirao Giannantonio Selva (projektant venecijanskog kazališta La Fenice i drugih važnih zdanja u Veneciji) a što obuhvaća južne gospodarske građevine barchesse, središnju građevinu casinetto, oranžeriju (staklenik), sjevernu gospodarsku kuću (vrtlareva kuća), ogradni zid parka, ulazni portal, hortikulturu uključujući staze i puteve u parku, te antičke spomenike i sačuvane bunare. Projekt obuhvaća i obnovu knjižnice unutar Palače Garagnin-Fanfogna kako bi se stvorili preduvjeti za očuvanje i prezentiranje pokretne baštine obitelji Garagnin-Fanfogna. Temeljni dokument koji definira dugoročnu strategiju razvoja parka je izrađeni plan upravljanja (Plan upravljanja.pdf). U svrhu promicanja kulturno-povijesno-gospodarske važnosti parka i grada Trogira sastavni dio pripremne dokumentacije je i marketing plan (Marketing plan.pdf) koji osmišljava proizvode /doživljaje /događanja trogirskog Parka Garagnin-Fanfogna, odnosno njegovu gospodarsku, turističku, kulturnu, obrazovnu i znanstvenu ponudu. Nakon više od godinu dana intenzivnog rada na izradi obuhvatne i složene studijske i projektne dokumentacije projekt je uspješno zaključen 1. studenog 2018. godine te je u postupku pronalaženje izvora za financiranje same obnove i revitalizacije spomenika parkovne arhitekture “Park Garagnin-Fanfogna”. Cjelokupna dokumentacija koja je izrađena izvedena je u skladu s najvišim svjetskim standardima i na ponos je kako njezinim autorima, tako i Trogiranima, koji su kako kroz institucije, tako i kroz radionice građana sudjelovali aktivno u ovom projektu. Izvanredno krajobrazno rješenje vraća u park 135 biljnih vrsta koje su odabrane s izvorne liste biljnog fonda Parka iz 1829. godine sačuvane u arhivskoj građi obitelji Garagnin. Glavni i izvedbeni projekti građenja i rekonstrukcije građevina, hortikulturnog i parternog uređenja, kao i Projekt likovnog i komunikacijskog identiteta klasicističkog agrarnog parka Garagnin u Trogiru i izvedbeni projekt cjelokupne pokretne i fiksne vrtne opreme dostupni su na uvid u prostorijama Javne ustanove MORE I KRŠ.

Više informacija o strukturnim fondovima i Operativnom program Konkurentnost i kohezija na: www.strukturnifondovi.hr https://strukturnifondovi.hr/eu-fondovi/esi-fondovi-2014-2020/op-konkurentnost-i-kohezija/

Više informacija o strukturnim fondovima i Operativnom program Konkurentnost i kohezija na: www.strukturnifondovi.hr https://strukturnifondovi.hr/eu-fondovi/esi-fondovi-2014-2020/op-konkurentnost-i-kohezija/

“Sadržaj objave isključiva je odgovornost Javne ustanove MORE I KRŠ te partnera projekta „Garagninov vrtal – Europski park svih Trogirana“ – Grada Trogira.“

Trajanje: 01.07.2017.-31.12.2019.

Nositelj: Javna ustanova Rera SD za koordinaciju i razvoj Splitsko-dalmatinske županije

Partneri na projektu: Grad Solin, Javna ustanova MORE I KRŠ, Turistička zajednica Hercegovačko-Neretvanskog kantona, Grad Mostar, Turistička organizacija Podgorice

Kontakt osoba: Jelena Kurtović, mag.biol.univ.spec.oecol.mar.

Proračun projekta: 917.389,45 EUR

Proračun Javne ustanove MORE I KRŠ: 79.902,53 EUR

      
 
Opis projekta: Diversifikacija i promocija turističke ponude urbanih destinacija na rijekama Jadranskog sliva kroz prekograničnu suradnju na održivom razvoju turizma, edukaciju pružatelja usluga u turizmu te kroz revitalizaciju kulturne baštine i održivo korištenje prirodnih resursa. Kao projektni partner Javna ustanova MORE I KRŠ je zadužena za komunalno uređenje izletišta na izvoru rijeke Jadro, za pripremu Studije „Pregled stanja i valorizacija mekousne pastrve u regiji (Hrvatska, BiH i Crna Gora)“, za nabavu oprema za kontrolu invazivnih vrsta riba unutar zaštićenih područja, te za suradnju s partnerima projekta na očuvanju i valorizaciji prirodne baštine rijeka Jadranskog sliva.

Trajanje: 01.07.2016.- 31.12. 2021.

Nositelj: Javna ustanova MORE I KRŠ

Voditelj projekta: Jelena Kurtović Mrčelić, mag.biol.univ.spec.oecol.mar.

Proračun projekta: 1.200.000 HRK

Opis projekta: Splitsko-dalmatinska županija, sa sjedištem u Splitu, najveća je po površini hrvatska županija. Županija zauzima površinu od 14.045 km², od toga na kopneni dio otpada 4.572 km² (32,5%), a na morski dio 9.473 km² (67,5%); što znači da joj pripada otprilike trećina teritorijalnog mora RH. Na navedenom teritoriju živi 455.242 stanovnika; od čega u priobalju 67%, na otocima 7%, a u zaobalju 26%. Ovakva statistika daje na značaju ekonomskoj važnosti nautičkog turizma koji bilježi porast. U 2015. godini broj plovila u tranzitu iznosio je 50.562 (motorne 9.197, jedrilice 38.991, ostalo 2.374).

Broj plovila koje trajno ili privremeno borave u Republici Hrvatskoj ne prati izgradnja vezova. Splitsko-dalmatinska je županija, na kraju 2015. godine, na raspolaganju za potrebe nautičkog turizma imala ukupnu površinu akvatorija od 405.700 m2, s ukupno 2.290 vezova, dok je broj mjesta za smještaj plovila na kopnu iznosio 553.

Luke posebne namjene – sidrišta se nameću kao rješenje problematici manjka veza tijekom trajanja turističke sezone. Zbog razvedenosti obale, broj potencijalnih sidrišta u Županiji je jako velik. Pored marina, luka i lučica, gotovo svaka veća uvala može predstavljati potencijalno mjesto sidrenja.

Prostorni plan Splitsko-dalmatinske županije na snazi nema definirane lokacije sidrišta, nego ostavlja mogućnost opremanja opremom za sidrenje onih morskih akvatorija čiji je smještaj objavljen u službenim pomorskim publikacijama.

Godine 2016., na inicijativu Upravnog odjela za turizam i pomorstvo, koji sukladno Statutu Županije sudjeluje u izradi prostornog plana Županije koji se tiče upravljanja pomorskim dobrom, pristupilo se izradi Studije sidrišta Splitsko-dalmatinske županije. Studija sidrišta stručna je podloga za dopune i izmjene, odnosno donošenje novog, Prostornog plana Splitsko-dalmatinske županije. Na osnovi navigacijskih i meteoroloških obilježja, kao i tehničko-tehnoloških i prometno-plovidbenih obilježja, mjera maritimne sigurnosti, karti staništa ekološke mreže Natura 2000, popisa evidentiranih strogo zaštićenih vrsta, tehničko-tehnoloških načina sidrenja i organizacije sidrišta, Studija definira prostorni obuhvat koncesijskog polja luke posebne namjene – sidrišta i uvjete koje investitor mora udovoljiti za ishodovanje potrebnih dozvola i rješenja.

S obzirom na to da se više od 73% lokacija obuhvaćenih Studijom nalazi u obuhvatu ekološke mreže Natura 2000, poseban naglasak je na korištenju tehničko-tehnoloških rješenja ekoloških trajnih sidrišta adaptiranih za razne vrste staništa ekološke mreže Natura 2000 prilikom izrade tipskih rješenja sidrišta prostornog plana Splitsko-dalmatinske županije, odnosno prilikom izrade idejnih rješenja od strane investitora. Repetitivno obaranje sidara u nautičkim destinacijama devastira podmorje više od trajnog ekološki prihvatljivoga sustava sidrenja koji ova studija sugerira prilikom izrade tipskih rješenja sidrišta Prostornog plana Splitsko-dalmatinske županije.

Zaključno tri faze Studije sidrišta predlažu 60 lokacija luka posebne namjene – sidrišta sa 90 koncesijskih polja sveukupne površine 1.059.499 m2 na prostoru Srednjodalmatinskih otoka Splitsko-dalmatinske županije u obuhvatu 13 jedinica lokalne samouprave.

Studija zastite podmorja ekoloske mreže Natura 2000 na sidristima Splitsko-dalmatinske zupanije – faza I.pdf

Studija zastite podmorja ekoloske mreže Natura 2000 na sidristima Splitsko-dalmatinske zupanije – faza II.pdf

Studija zastite podmorja ekoloske mreze Natura 2000 na sidristima Splitsko-dalmatinske zupanije – faza III.pdf

Studija sidrista Splitsko-dalmatinske zupanije – I. i II. faza, podloga za prostorni plan Splitsko-dalmatinske županije pdf

Studija sidrista Splitsko-dalmatinske zupanije – III. faza, podloga za prostorni plan Splitsko-dalmatinske zupanije.pdf

Dio Studije sidrišta koji se odnosi na zaštitu podmorja „Studija zaštite podmorja ekološke mreže Natura 2000 na sidrištima Splitsko-dalmatinske županije“ je prezentiran na Trećoj regionalnoj konferenciji o procjeni utjecaja na okoliš održanoj u Vodicama od 13.-16. rujna 2017. (C_Kurtovic.pdf)

 

Trajanje: 01.10.2014. – 01.02.2016.

Nositelj: Javna ustanova MORE I KRŠ

Voditelj projekta: Domagoj Lažeta, dipl.iur.

Proračun projekta: 3.110.000 HRK   

Opis projekta: Ova poučna staza javnosti dostupna od 2015. godine napravljena je u sklopu projekta integracije u EU Natura 2000 koji je najvećim dijelom financiran od strane Svjetske banke u iznosu od cca 2 milijuna kuna. Osim Svjetske banke izgradnja poučne staze je financirana i od strane GEF/UNDP COAST projekta u iznosu 150 tisuća kuna za pripremu projektne dokumentacije. Za dovod komunalne infrastrukture tj. vode i električne energije na Crveno jezero po 325 tisuća kuna svaki, su izdvojili Grad Imotski i Splitsko-dalmatinska županija. Upravni odjel za komunalne poslove, komunalnu infrastrukturu i zaštitu okoliša Splitsko-dalmatinske županije financirao je glavni nadzor u iznosu od 60 tisuća kuna. Ustanova je za dodatne radove izdvojila 250 tisuća kuna vlastitih sredstava. U sklopu izgradnje poučne staze napravljena su 2 muška i 2 ženska WC na Crvenom i Modrom jezeru, 4 sjenice, 1 info-punkt, 2 česme za vodu, 8 velikih interpretacijskih ploča, 40 manjih pješačkih i orijentacijskih ploča te putokaza, 6 vidikovaca, 450 m novog puta do parkirališta za autobuse i mala vozila a cijela staza je i markirana. U svrhu promoviranja poučne staze Ustanova je tiskala 5 tisuća letaka ( Znacajni krajobraz Imotska jezera-Gaj.pdf ) na kojima su prikazane prirodne i kulturne vrijednosti područja a koji TZ Imotski besplatno dijeli posjetiteljima.

 

Trajanje: 17.09.2014. – 17.03.2016.

Nositelj: Udruga Sunce

Partneri na projektu: Javna ustanova MORE I KRŠ, Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Dubrovačko-neretvanske županije, Javna ustanova za upravljanje zaštićenim područjima i drugim zaštićenim dijelovima prirode Šibensko-kninske županije, Udruga Sunce, Udruga Krka-Knin

Kontakt osoba: Gvido Piasevoli, dipl.ing.

Proračun projekta: 138.888 EUR   

Opis projekta: Zahvaljujući predmetnom projektu je participativnim pristupom izrađen nacrt plana upravljanja zaštićenim područjima Splitsko-dalmatinske županije, razvijena su četiri nova i poboljšana dva postojeća edukacijska „Zelena izleta“ za škole u Dalmaciji kao dio programa društvenog poduzetništva organizacija civilnog društva, postavljene su dvije edukacijsko-interpretacijske staze i dva interaktivna turistička info portal, razvijena su i promovirana četiri programa aktivnog turizma kroz zaštićena i Natura 2000 područja u Dalmaciji te je povećano znanje o zaštiti biološke raznolikosti među vodičima aktivnog turizma i turistima.

 

Trajanje: 30.09.2013. – 30.06.2015.

Nositelj: Javna ustanova MORE I KRŠ

Voditelj projekta: mr.sc. Zora Kažimir

Proračun projekta: 79.000 HRK   

Opis projekta: Ustanova je u suradnji s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost 2013. godine započela projekt „Organizacija edukacije učenika osnovnih i srednjih škola o zaštićenim prirodnim vrijednostima Splitsko-dalmatinske županije“ koji je trajao 15 mjeseci te uključivao 13 škola iz osam gradova Županije (Split, Solin, Omiš, Kaštela, Trogir, Sinj, Trilj i Imotski).

Edukacija se provodila na dva načina: (1) Predavanjima su obilježeni značajni datumi u zaštiti prirode (Međunarodni dan zaštite močvarnih staništa, Međunarodni dan zaštite šuma, Međunarodni dan zaštite voda, Međunarodni dan planeta Zemlja, Međunarodni dan biološke raznolikosti i Dan zaštite prirode u Republici Hrvatskoj); (2) Radom na terenu pod vodstvom stručnjaka Ustanove gdje su učenici svake od škola imali priliku obići zaštićene lokalitete na svom području.

Ukupno je održano 30 predavanja i 13 terenskih obilazaka. Ustanova je na kraju projekta organizirala i financirala cjelodnevni izlet učenika u šest zaštićenih područja a pod stručnim vodstvom djelatnika Ustanove. Rezultati projekta prezentirani su sa dva izlaganja na 5. okruglom stolu o zavičajnosti u knjigama za djecu i mlade “Prirodna baština Hrvatske u literaturi za djecu i mlade” u Splitu (26.5.2014.) a radovi su objavljeni u Zborniku. U sklopu projekta tiskana je brošura „Prirodne vrijednosti mog mjesta“.

Trajanje: 2011. – 2012.

Nositelj: Javna ustanova MORE I KRŠ

Partneri na projektu: Hrvatske šume, Prirodoslovni muzej i ŠKD „Podrgađe“

Voditelj projekta: Stjepan Mekinić, prof.

Proračun projekta: 20.000 HRK

Opis projekta: Šćadin je sastojina stare šume hrasta medunca smještene na desnoj obali rijeke Cetine između Podgrađa i Blata na Cetini. Naglasak projekta je bio na florističkim i fitocenološkim istraživanjima, herpetofauni i preliminarnom popisu lišajeva. Zabilježeno je 446 biljnih vrsta, a preliminarna istraživanja lišajeva pokazuju da na području Šćadina dolazi 15 vrsta. Terensko uzorkovanje lišajeva provodili su djelatnici Ustanove, dok je determinaciju proveo DZZP. Paralelno s navedenim istraživanjima, provodilo se i speleološko rekognosciranje terena. Rezultati istraživanja javnosti su predstavljeni u emisiji HTV-a „Županijska panorama“ dok su rezultati florističkih istraživanja prezentirani u obliku postera (Flora i vegetacija podrucja Scadin POSTER.pdf) na 11. Hrvatskom biološkom kongresu u Šibenik (16.-20.9.2012.) a sam rad objavljen u Glasniku Hrvatskog botaničkog društva (Flora podrucja Scadin (srednja Dalmacija, Hrvatska) RAD.pdf).

Trajanje: 2008. – 2011. / 2022.

Izvor financiranja: Javna ustanova MORE I KRŠ

Nositelj: Javna ustanova MORE I KRŠ

Voditelj projekta: Ivan Gabelica, dipl.ing. (2008. – 2011.) / Gvido Piasevoli, dipl.ing. (2022.)

Proračun projekta: 40.000 HRK / 60.000 HRK

Opis projekta: Realizacija ovoga projekta odvijala se u suradnji s bračkim osnovnim školama i Hrvatskim šumama-Šumarija Brač. Sama staza za javnost otvorena 2011. godine kružnog je oblika, dužine 19,7 km, a na njoj je postavljeno 14 informativno-edukativnih tabla. Ova lagana pješačka staza obuhvaća lokalitete na Vidovoj gori koji imaju značaj s gledišta prirodnih vrijednosti i tradicijskog načina života na tom području, ali djelomično i šire, pa u nekim elementima pokriva cijelo područje otoka Brača. U svrhu promoviranja poučne staze Ustanova je tiskala 5 tisuća letaka (Poucna staza Vidova gora.pdf) na kojima su prikazane i ostale prirodne vrijednosti otoka Brača.

Tijekom 2022. godine poučna staza je obnovljena te je sada dužine 9,2 km, a na njoj je postavljeno 7 informativno-edukativnih tabli.

Trajanje: 2008. – 2010.

Nositelj: Javna ustanova MORE I KRŠ

Voditelj projekta: Ivan Gabelica, dipl.ing.

Proračun Javne ustanove MORE I KRŠ: 40.000 HRK

Opis projekta: Ova staza koja je za javnost otvorena 2010. godine nalazi se na trasi nekadašnjeg puta koji je povezivao Gata, Zakučac i Brige. Nastala je na inicijativu Ustanove a realizirana je u suradnji sa Splitsko-dalmatinskom županijom i Turističkom zajednicom grada Omiša. Kružnog je oblika, dužine je 2,6 km a na njoj su pomoću postavljenih 10 informativno-edukativnih tabli prikazana prirodna i kulturna obilježja ovoga kraja. Na stazi je uređeno 11 odmorišta te 5 vidikovaca. Radove na uređenju staze, odmorišta i vidikovaca obavio je Grad Omiš dok su poučne table, tekstovi i fotografije na njima, te letak (Znacajni krajobraz Kanjon Cetine.pdf) rezultat rada djelatnika Ustanove.

Trajanje: 2006. – 2008.

Nositelj: Regija Friuli Venezia Giulia

Partneri na projektu: Javna ustanova MORE I KRŠ, Regija Emilia Romagna, Universita studi di Trieste, Universita degli studi di Udine, Museo di Scienze naturali di Tirana

Kontakt osoba: Gvido Piasevoli, dipl.ing.

Proračun projekta: 1.254.130 EUR

Opis projekta: Od kraja 2006. godine do polovice 2008. godine odvijao se rad na terenu za međunarodni projekt «Ecological Role of North Adriatic Wetlands for the Waterbird Migration and Wintering: Guidelines for the Conservation and management of the Coastal Natural Heritage» («Ekološko značenje sjevernojadranskih močvara: smjernice za očuvanje i upravljanje obalnom prirodnom baštinom», radni naziv: “ANSER”), u kojem je sudjelovala Ustanova kao jedini predstavnik iz Hrvatske. Ovaj je projekt prvi ovakve vrste, koji su koordinirano provodile Italija, Hrvatska i Albanija, te mu ta činjenica daje posebnu vrijednost. Projekt je većim dijelom financiran iz programa INTERREG III Europske unije; program koji financira i potiče suradnju zemalja EU sa susjedima u regiji, koji još nisu članovi.
Skip to content