Svake godine tijekom ljetnih mjeseci povećava se broj ljudi koji borave na moru što direktno povećava mogućnost interakcije čovjeka s morskim životinjama. Kako je turistička sezona još uvijek u tijeku sustreti sa morskim živim svijetom i dalje su česti. Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije podsjeća na pravila ponašanja prilikom susreta s dupinima, kitovima i morskim kornjačama kako bi se smanjio utjecaj na životinje i spriječile neugodne interakcije.
U Jadranskom moru zabilježene su tri vrste morskih kornjača: glavata i zelena želva te sedmopruga usminjača, od kojih je najčešća i najbrojnija glavata želva (Caretta caretta).
Morske kornjače su migratorne vrste i većinu svog vremena provode ispod površine mora. Danas su jedna od najugroženijih skupina morskih organizama, a glavni razlozi ugroženosti su slučajni ulov, sudari s brodovima i onečišćenje mora.
U Jadranu je do sada zabilježeno pojavljivanje deset vrsta iz skupine kitova (Cetacea), ali je danas samo dobri dupin (Tursiops truncatus) stalno prisutan u cijelom Jadranskom bazenu, dok se ostale vrste sreću samo povremeno.
Kitovi se nalaze na vrhu hranidbene mreže morskih ekosustava te utječu na njihovu strukturu i funkcioniranje. To su ujedno migratorne vrste koje trebaju i veći životni prostor. U najvećoj mjeri ugrožava ih čovjek koji različitim aktivnostima utječe na morski ekosustav.
Sve tri vrste morskih kornjača, kitovi i dupini u Hrvatskoj su strogo zaštićene vrste, stoga je zabranjeno svako namjerno uznemiravanje, hvatanje i ubijanje tih životinja.
Moguće je da se, posebice ljeti, među mnogobrojnim interakcijama s ovim vrstama dogode i one manje ugodne, no uglavnom se radi o iznimnim situacijama odnosno slučajevima kada se životinje (bilo one same, njihovo potomstvo ili područje za koje su vezane radi razmnožavanja ili odgoja mladih) osjete ugroženim kao što je to bilo u slučaju ugriza morske kornjače kod Čiova 2023. Takve pojave su izuzetno rijetke, te je preporuka da se takve lokacije izbjegavaju od strane kupača uz prethodno poštivanje pravila ponašanja.
Pravila ponašanja prilikom susreta
⦁ Zbog sigurnosti pojedinaca i sigurnosti životinja nemojte plivati ni roniti sa životinjama, nemojte ih hraniti niti ih pokušavati dodirivati!
⦁ Kupanje van označenih kupališnih zorna i ograda/zaštitnih mreža nije preporučljivo te predstavlja izlaganje riziku i vlastitu odgovornost
⦁ Ne bacajte smeće u more i ne ostavljajte ga na obali i plažama; životinje mogu slučajno progutati plastični i drugi otpad što može uzrokovati njihovo ugibanje
⦁ Ne usmjeravajte plovilo direktno prema opaženim životinjama!
⦁ Ukoliko se opaženim životinjama želite približiti, učinite to polako, brzinom manjom od 5 čv (9 km/h), slijedeći paralelno smjer njihova kretanja te izbjegavajte nagle promjene smjera ili brzine!
⦁ Ne proizvodite iznenadne zvukove motorom! Osigurajte da je u krugu od 100 m od životinje samo jedno plovilo, a u krugu od 200 m ne više od tri plovila!
⦁ Nemojte ostajati s plovilom u njihovoj blizini duže od 30 minuta!
⦁ Ukoliko kod životinja primijetite znakove uznemirenosti ili primijetite majke s mladuncima, odmah napustite područje susreta (promjenom smjera, bez ubrzavanja)!
⦁ Područje susreta napustite usmjeravajući plovilo suprotno od pravca kretanja životinja, postupno ubrzavajući tek kad je plovilo udaljeno više od 200 m od životinja!
⦁ Ljudi su posjetitelji i korisnici mora koje je jedini dom morskim životinjama te je nužno ponašati se odgovorno.
Svako namjerno uznemiravanje strogo zaštićene vrste prijavite Državnom inspektoratu! Prijava se podnosi putem obrasca na web stranici Državnog inspektorata koji se nalazi na poveznici https://dirh.gov.hr/podnosenje-prijava/83
Nalaz ozlijeđene, bolesne ili uginule jedinke dupina, kita ili morske kornjače (što uključuje i situacije neobičnog ponašanja, približavanja ljudima, neobičnih kretnji i slično) dojavite na broj 112 ili Zavodu za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije putem obrasca za dojavu: https://arcg.is/1CbK98 ili skeniranjem QR koda:
Više informacija o Protokolu za dojavu i djelovanje u slučaju pronalaska uginulih, bolesnih ili ozlijeđenih strogo zaštićenih morskih životinja možete pronaći na poveznici http://www.haop.hr/hr/tematska-podrucja/prirodne-vrijednosti-stanje-i-ocuvanje/ukljucite-se-u-zastitu/protokoli-za-0